Objavljeno 7. ožujka, 2014.
“Kolegica s istim obrazovanjem ima u državnoj upravi 2.000 kn veću plaću i 'sto' beneficija”
Vezani članci
ZNATE LI I JEDNOG OTPUŠTENOG SLUŽBENIKA?
U situaciji kada je broj nezaposlenih u Hrvatskoj premašio 380 tisuća rijetko tko može birati posao koji će raditi, no da mogu većina bi bez razmišljanja odabrala državnu službu, unatoč sve većim rezanjima primanja i beneficija u takvim sustavima.
Istraživanje jedne hrvatske agencije pokazalo je kako bi dobar dio zaposlenih u javnim sustavima pristao na 1.000 ili 1.500 kuna manju plaću, pod uvjetom da ostanu na istom radnom mjestu umjesto da za veću plaću prijeđu u privatni sektor. "Kvaka" je u nizu prednosti koje u pravilu nosi rad za državu, a kao jedno od najlagodnijih radnih mjesta protekloga tjedna pokazalo se ono u državnoj financijskoj agenciji Fina. Naime, izišlo je na vidjelo kako u njihovom kolektivnom ugovoru postoje mnoge beneficije, kao što su: za rođenje djeteta radnik dobije 5.000 kuna, tko ima troje djece potpuno je zaštićen od otkaza, zaposlenici na raspolaganju imaju teretanu u Sheratonu, besplatno dobivaju čak i kremu za ruke (!?) i niz drugih prava.
Dvije strane
- Već četiri godine radim u državnoj upravi i plaća mi nije velika, ali je dobra za srednju stručnu spremu. No, zato me nitko ni zbog čega ne zivka nakon radnog vremena koje traje od 7 do 15 sati, a svaki vikend mi je slobodan. Imam više godišnjeg odmora nego mnoge kolege u privatnim firmama, a i mnoge druge beneficije. Što je najbolje, posao mi je siguran jer se moja služba sigurno neće ukidati, a vjerojatno ni smanjivati broj radnika - kaže srednjovječni Osječanin (podaci poznati redakciji) koji svoj posao nikada ne bi mijenjao za privatni.
S druge strane, mlađa Osječanka bi sutra pošla u drugom smjeru.
- U jednoj maloj trgovini radim doslovce za 'crkavicu', i to često do kasno navečer, i nedjeljom i praznikom... Kolegica koja je također završila srednju školu, radi u uredu državne uprave, ima 2.000 kuna veću plaću od mene i uživa "sto" beneficija. Sutra bih se mijenjala s njom - kaže iskreno.
Takvih je primjera mnogo, no Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, s druge strane naglašava kako u uvjetima globalne gospodarske krize i gotovo 400.000 nezaposlenih svatko tko radi privilegiran je, neovisno o tome je li to u privatnom ili državnom sektoru.
- Na žalost, kada se govori o državnom sektoru, onda se pod tim pojmom često podrazumijeva kako se radi o dobro plaćenom ili bar sigurnom poslu, koji se obavlja u ugodnim i dobro zagrijanim ili klimatiziranim kancelarijama, u ograničenom radnom vremenu, sa slobodnim subotama i nedjeljama. No, kao i u privatnom sektoru, uvjeti rada, plaće, sigurnost zaposlenja i trajanje radnog vremena u 'državnom sektoru' ovise o tome u kojoj službi radite, iako razlike u plaćama nisu tako velike kao u privatnom sektoru - ističe Kuhar.
“Uredski posao nije lagodan”
Ako, kaže, primjerice radite u MUP-u, zatvorskom sustavu, inspekcijskoj službi, Poreznoj ili Carinskoj upravi, matičnom uredu, sustavu socijalne skrbi, zdravstvu, obrazovanju, ali i sve češće i u klasičnoj državnoj upravi, ne samo da se teško možete uklopiti u predodžbu o lagodnom uredskom životu, nego se radi i "svetkom i petkom", na ulici, po kiši i s raznovrsnim strankama i korisnicima usluga. "Tako službenice Općinskog suda u Zagrebu svakoga dana prenesu, prevezu ili odguraju stotine kilograma sudskih spisa, sudske zapisničarke 'treniraju mjehur' na maratonskim sudskim raspravama, u brojnim uredima podmeću kante u kojima skupljaju kišnicu ili se voze i prevoze druge osobe u automobilima za koje je najveći misterij kako su uopće registrirani", nabraja Kuhar probleme.
Što se sigurnosti zaposlenja tiče, glavni tajnik SDLSN-a iznosi slikovit podatak o tome da je više od 8.000 službenika i namještenika u MORH-u do sada ostalo bez posla, nekoliko tisuća ljudi "outsourcirano" je, odnosno preseljeno u privatni sektor, "a oni koji rade u državnim tijelima u vrijeme gotovo svake vlade mijenjaju poslodavca, jer se tijela u kojima rade ukidaju, razdvajaju, spajaju, restrukturiraju, a njihovi poslovi decentraliziraju, objedinjavaju, privatiziraju". “Dakle, lako je govoriti o tuđem lagodnom poslu, posebno ako o tome imate već izgrađenu predodžbu” - zaključuje Kuhar.
Tomislav LEVAK
Boris Matešić
direktor i suvlasnik Dizajn studija MIT i IBL Tiskare
- Nikada nisam radio u državnoj ili javnoj upravi, cijeli život radim kao privatnik. Oni koji rad u javnoj ili državnoj službi percipiraju kao lagodan i sigurniji, pa makar i uz manju plaću, a takvih je, čini se, dosta, faktički su neambiciozni ljudi koji se ne bi niti mogli baviti poduzetništvom, posebno ne kreativnim. Privatnicima je svakim danom sve teže, ali ovaj posao nikada ne bih zamijenio radom u nekoj 'hladovini' državne ili javne uprave, koliko god zbog toga posao ili plaća bili sigurniji - ističe Matešić.
Na jednog radnika u privatnom dva u državnom sektoru!
Nedavno veliko istraživanje jednog dnevnog lista, koje je obuhvatilo 127 hrvatskih gradova, pokazalo je porazne rezultate. Čak 77 hrvatskih gradova ima loš ili katastrofalan omjer privatnika te javnih radnika i umirovljenika. Kako se pokazalo, u Hrvatskoj samo 841 tisuća ljudi radi u privatnom sektoru, dok je čak 1,6 milijuna zaposleno u širem javnom sektoru, a 381 tisuća zaposlena je u državnoj i lokalnoj upravi ili državnim poduzećima. Drugim riječima – na svakog jednog zaposlenog u privatnom sektoru, koji praktički pune državni proračun, dolaze više od dvojice zaposlenih u državnom! Uz ove rezultate poražavajuća je i činjenica da u istraživanje nisu bili uključeni stanovnici koji primaju socijalnu pomoć ili naknadu za nezaposlene, što bi još više utjecalo na loše rezultate ovog istraživanja.
činovnici
se ne boje otkaza i zato su u stanju tako malo raditi
Damir Novotny
ekonomski analitičar
U javnom sektoru ništa se nije bitno promijenilo unatoč krizi, a privatni je sektor doista nastradao. Vlada ne govori istinu kad kaže da su krizu platili svi građani, nego je tu samo onaj dio koji nije vezan uz javni sektor. Ti građani, ta kućanstva i ta poduzeća doista su bila u podređenom položaju.