Objavljeno 17. siječnja, 2014.
Proizvođač bi po litri mlijeka trebao dobiti 50 - 55% njegove cijene na polici, kaže Branko Kolak
Vezani članci
PROIZVOĐAČI MLIJEKA U PROBLEMIMA
Nakon pretprošlogodišnjeg nezadovoljstva preniskom otkupnom cijenom mlijeka što su pretočili i u po mnogima najozbiljnije seljačke prosvjede na našoj poljoprivrednoj sceni, te lanjske muke zbog aflatoksina kada su morali baciti ili dati na spaljivanje u biopostrojenja doslovno potoke mlijeka, mljekari su, dojam je, u novu proizvodnu 2014. ušli utihnuvši.
No, to nikako nije znak da su silazni trendovi u toj proizvodnji stali ili da su zapuhali neki novi, bolji vjetrovi. Dapače. Pod teretom preniske otkupne cijene, visokih inputa, velikih kredita i drugih obveza… farme propadaju, gase se, procjenjuje predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda Branko Kolak, svakodnevno, a mnogima su završni udarac zadali leukoza goveda, zbog koje je u 2012. na prisilnom klanju završilo oko 1.200 grla, i spomenuti aflatoksin na koji je u jeku slučaja povišenja vrijednosti u mlijeku tog toksina bilo pozitivno više od 600 proizvođača što je, ocjenjuje Kolak, oko 10 posto.
Preniska otkupna cijena
– Imate inpute, a nemate realizaciju - pojašnjava to za mljekare dodatno teško razdoblje čelnik SUHUH-a.
- Godišnja domaća proizvodnja od 670 milijuna litara mlijeka lani je pala na 490 milijuna, uz daljnje prognoze da će se taj negativan trend nastaviti. Jer, otkupna cijena je preniska i sada se kreće od 2,50 do 3,00 kn, ovisno o količini i kvaliteti o kojoj već dovoljno govori podatak da je oko 96 posto mlijeka iz domaće proizvodnje prve klase - kaže Kolak. Od ranih 2000-ih i početaka ambiciozno zamišljenog Operativnog programa i tadašnjih hrabrih brojki od 51.000 farmi, sada ih je samo oko 10.000. Razlog peterostrukom smanjenju broja farmi je u tome što su svi koji su u tim početcima krenuli u proizvodnju mlijeka po naputcima države i Sabora računali na osnovicu od 4 kn/l s premijama prema kojoj su i rađeni programi. No, 2012. ta je osnovica prepolovljena na oko 2 kn/l što ovu proizvodnju mnogima čini neodrživom pa farme propadaju, gase se, zatvaraju, završavaju na dražbama. Samo u zadnjih 5 - 6 dana, ono što ja znam, zbog nemogućnosti nastavka proizvodnje prodane su tri farme sa stokom. Znali smo da će se takvi negativni trendovi dogoditi, upozoravali smo na to resornog ministra, prosvjedovali, no danas jedino možemo s gorčinom konstatirati da smo bili u pravu no, da nas tada nije slušao onaj tko je trebao i morao - kaže Kolak.
Problemima nema kraja
Na žalost, njegove prognoze govore da ni tu mukama za mljekare nije kraj.
– Prema mojim prognozama, proizvodnja će i dalje padati, izgubit ćemo još oko 100 milijuna litara i bit će u takvim okolnostima optimalno ako se ona zaustavi na oko 400 milijuna litara godišnje. Kažem “to će biti optimalno” jer može biti još crnje - prognozira Kolak.
Za mljekarima realnu otkupnu cijenu čelnik SUHUH-a kaže “omjer žitarica i cijene mlijeka morali bi se naći…”.
– Sirovinac bi za mlijeko trebao dobiti 50 do 55 posto od cijene mlijeka na trgovačkoj polici. Konkretno, na cijeni svježeg mlijeka od 7 kn/l proizvođač bi trebao dobiti 3,7 do 3,8 kn/l. Uz prosječnu prodajnu cijenu od 6 kn/l, sirovinac treba dobiti 3,30 kn/l, kaže Kolak. Procjenjuje da su godišnje potrebe Hrvatske za mlijekom i mliječnim prerađevinama oko milijardu litara što bi domaći proizvođači, da klima nije takva i da ih ne prate negativni trendovi, ocjenjuje, mogli proizvesti.
- No, sada nije tako nego su sve okolnosti koje nas prate, očito, “nakarikane” u korist uvoza značajnih količina mlijeka, dok pametne zemlje znaju štititi svoju proizvodnju - kaže Kolak. Ponavljajući kako ni 2014. godina neće donijeti zaokret u domaćem mljekarstvu nabolje.
Suzana ŽUPAN
U proizvodnji mlijeka u EU Hrvatska participira sa 0,3%
Ni mljekari ne osjećaju blagodati lanjskog, prvosrpanjskog ulaska Hrvatske u EU. Dok sa pšenicom u Unijinom tržištu tom žitaricom sudjelujemo s oko 1 posto, s mlijekom smo još tanji – u njegovoj europskoj proizvodnji participiramo sa samo 0,3 posto. Kolakov komentar o učincima ulaska na veliko EU tržište od 500 milijuna potrošača je: Nismo mi dobili 500 milijuna potrošača, nego 500 milijuna konkurencije. Naši pregovarači “busaju” se o prsa o ispregovaranom za domaću proizvodnju, no bolje da se zapitaju što su nam to uopće ispregovarali, kaže predsjednik SUHUH-a Branko Kolak.
BRANKO KOLAK
predsjednik SUHUH-a
Od posla s Arapima oko izvoza bikova - nema ništa
Stočarsku 2013., i to na samom njenom kraju, obilježio je i dolazak predstavnika tvrtki iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u RH s pitanjem mogu li im naši stočari godišnje prodavati 150.000 bikova i 400.000 ovnova, ne samo za njih nego i druge zainteresirane države s Bliskog istoka. Financijskim rječnikom, od tog posla godišnje bismo mogli zarađivati najmanje 300 milijuna USD, odnosno 1,68 milijardi kuna. Za usporedbu, 2012. ukupno smo izvezli mesa svih vrsta i kategorija te klaoničkog otpada u vrijednosti samo 25 milijuna USD, dok je uvoz iznosio 255 milijuna dolara. Predsjednik SUHUH-a Branko Kolak ocjenjuje da je ponuda Arapa (u ovom trenutku) za nas prekrupan zalogaj koji ne možemo pratiti. – U govedarskoj proizvodnji nema ad hoc rješenja, to su proizvodnje koje jako dugo traju i za takve se zahtjeve i količine grla, koje traže Arapi, ne možete pripremiti u kratkom vremenu nego su potrebne godine. U stočarstvu se ne može reći 'ja ove godine imam, npr., 500 krava, a nagodinu ću ih imati dva milijuna.' Stoga, nema od tog posla s Arapima ništa! Nemamo dovoljne resurse, treba godinama raditi na podizanju proizvodnje i količina da bismo proizvodnju digli na 300.000 bikova godišnje, a koja je sada 160.000. A prije smo u Italiju izvozili 400.000 junadi godišnje, no naš stočni fond uništen je politikom uvoza i pogodovanjem uvoznim lobijima. Ne samo da smo uništili stočni fond nego i volju ljudi da se bave stočarstvom - rezolutan je Kolak.
670
milijuna litara mlijeka iznosila je godišnja proizvodnja u Hrvatskoj
490
milijuna litara mlijeka iznosi proizvodnja mlijeka
400
milijuna litara mlijeka moglo bi prema procjenama biti proizvedeno ove godine
96%
mlijeka iz domaće proizvodnje prve je klase