Vezani članci
IZGUBLJENA GODINA
Godinu koja upravo istječe, 2013., malo će hrvatskih državljana pamtiti kao onu koja je u njihove obitelji donosila samo pregršt sreće i blagostanja.
Naravno, bilo je i onih kojima je upravo to bila godina za pamćenje, ali o globalno sivoj slici ove, 2013. najbolje svjedoče riječi naših sugovornika - petorice slavonsko-baranjskih župana, a posebice nekolicine hrvatskih ekonomista i sociologa.
Svaki treći građanin na pragu siromaštva
Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da je ovo bila godina u kojoj je Hrvatska propustila pokrenuti značajnije gospodarske reforme, posebice one koje se tiču dugoročne održivosti javnih financija.
- Gospodarski pad je na razini 0,9 posto BDP-a, dok je raspoloživi dohodak kućanstava pao oko dva posto jer je većina poreznog tereta prenesena na kućanstva. Tako je pad standarda kumulativno od početka mandata ove vlade osam posto. U Slavoniji, gdje je relevantan poljoprivredni dohodak, pad je puno veći, vjerojatno čak i 15-ak posto. Ekonomski parametri su se manje-više svi pogoršali, osim fiskalne discipline i naplate. Nažalost, prema kraju godine se vidi da realni fiskalni prihodi radikalno podbacuju jer je fiskalno opterećenje slomilo jedan dio gospodarstva. Najteža situacija je sa zaposlenošću i siromaštvom, a socijalna isključenost i dalje raste. Svaki treći građanin je na pragu opasnosti od ulaska u spiralu siromaštva, a nezaposlenost je postala nezaposlenost mladih. To se razrješava na perverzan i štetan način, kao i u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu - iseljavanjem stanovništva i uklanjanjem tih ljudi sa Zavoda za zapošljavanje. Hrvatskoj je investicijski rejting pao na razinu smeća i 2014. očekuje se otprilike stagnacija BDP-a. Raspoloživi dohodak kućanstava će blago pasti, možda jedan posto, zbog najavljenog rasta stope PDV-a i uvođenja trošarina. Zaposlenost će se vrlo blago smanjiti jer se ljudi zapravo prestaju prijavljivati. To će biti izazovna godina gdje će okosnica ekonomske politike biti procedura za prekomjerni deficit, kojom će Hrvatska pokušati uvjeriti EU da je u stanju konsolidirati javne finacije. To će biti glavni argumenti davanja autocesta u dugoročni najam, kao kratkoročni priljev kojim će se pokušati riješiti problemi financiranja tijekom 2014. i jednim dijelom možda 2015. godine - kaže Lovrinčević.
Vlada nas gura prema bijedi
Ekonomist Ljubo Jurčić kaže da se moramo moliti Bogu da se ovakva godina više nikada ne ponovi.
- Ne sjećam se da je hrvatsko društvo bilo razjedinjenije. Možda je tome bila izvor financijska i ekonomska kriza, ali do izražaja je došla i duboka društvena kriza. A ona nije nastala spontano, nego su potezi neodgovorne i neozbiljne vlade, inzistiranjem na vrijednostima i odlukama koje nisu bitne za funkcioniranje društva i ekonomije - a to su sustav odgoja, brak, ćirilica... Njihov odnos prema simbolima i vrijednostima hrvatskog društva, je to izazvao. Njihov odnos prema institucijama, od Ustavnog suda pa do znanosti, je svjesno ili nesvjesno rušio stupove društva. Ekonomija je pala, i taj pad nije zaustavljen, nego klizimo dublje. Imamo najviše nezaposlenih u deset godina, industrijska proizvodnja se vratila u 2004., plaće ne rastu, a cijene su išle gore zbog poteza Vlade koja je digla poreze i cijene energenata. Vlada je gurnula u recesiju i prema bijedi hrvatsku ekonomiju i društvo. Što se tiče iduće godine, nisu poduzete nikakve mjere da bi nam bilo bolje. Ako se do ožujka ne usvoje mjere aktivne politike, onda će propasti i kraj godine. Ako vrijeme bude pogodovalo poljoprivredi i turizmu, možemo očekivati u tim područjima nekoliko postotaka više, pa ukupno može biti pozitivna nula. Ako bude suša, ono što se više zaradi u turizmu izgubit će se u poljoprivredi. U industriji nema naznaka da će biti bolje, posebice kada je riječ o zaposlenosti - prognozira Jurčić.
Poplava refrenduma
Politolog Anđelko Milardović kaže kako smo dosegnuli dno i pitanje je ima li ova vlada snage da totalno negativni trend preusmjeri prema blagom izlasku iz krize.
- Vlada je zaratila s učiteljima i nastavnicima, liječnicima, sindikatima, dijelom i s medijima, a na međunarodnoj razini i prije nego što smo ušli u EU, zaratili smo i s njima. Je li to kumuliranje konflikata maska za jalovost i neposobnost vođenja države? Milanoviću ne može nitko pomoći jer on ima problema s Milanovićem. Mi smo u ozbiljnoj krizi parlamentarne demokracije, živimo u postdemokratskom stanju koje se pokazuje u otuđenosti političke oligarhije od građana, a odgovor je poplava referenduma i zahtjeva za direktnom demokracijom. Tu su vladajući zatajili, kao i prethodne vlade, jer su mislili da nikada neće doći do volje građana za političkom participacijom. Imali smo i niz pseudodogađaja, radi skretanja pozornosti s bitnih na nebitne sadržaje. Naravno da je i lex Perković obilježio godinu. Priželjkujem da Perković proslavi Novu godinu u Muenchenu i da završimo tu priču. Jer ako se Hrvati nisu spremni suočiti na simboličkoj razini sa sobom i provesti lustraciju, onda neka to naprave Nijemci. Što se tiče 2014., određene pomake u gospodarskom smislu građani neće osjetiti. Bit će teško jer je neodrživ sustav koji se zasniva na proizvođenju poreznih presija, nezaposlenosti i niskim investicijama. Treba bitno promijeniti ekonomsku politiku. Ulaganje, pa investicije, pa promjena porezne politike. Ne može se građane iscijediti do kraja. Ako se to učini, to možete napraviti godinu ili dvije, ali tko će onda plaćati porez - zaključuje Milardović.
Igor BOŠNJAK
Željko Turkalj
rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera
Protekla je godina, što se tiče stanja u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, bila turbulentna i donijela je niz problema. Donesen je novi Zakon o visokom obrazovanju, u kojemu se našao niz spornih pitanja, što je izazvalo i brojne rasprave. Potpisani su ugovori o namjenskom višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti u 2013., 2014. i 2015. godini, na osnovu kojih su fakulteti i odjeli dobili manje novca od planiranog. K tome, smanjena su i redovita sredstva za funkcioniranje visokoškolskih ustanova pa je jasno da smo se našli u teškoj situaciji. Ni nastupajuća 2014. na istom planu ne obećava puno više, dapače. Jedina moguća pozitivna stvar su fondovi EU-a, odnosno mogućnost da hrvatska znanost i visoko obrazovanje kandidiraju za dobivanje novca za različite projekte i programe, što treba iskoristiti u što većoj mogućoj mjeri.(T.L.)
Božo Galić
vukovarsko-srijemski župan
Ova godina je bila izuzetno teška, osobito u Slavoniji i Baranji. Poljoprivreda je u lošem stanju, vrijednost poljoprivredne proizvodnje manja i svjedoci smo propadanja poljoprivrednih domaćinstava. Strateške dokumente za povlačenje sredstava iz EU fondova ministarstva nisu pripremila, što je stvorilo probleme. U županiji imamo čak 22.000 nezaposlenih. Očekujemo da će i gospodarski prihod od poduzeća biti manji. I investicijska klima je bila loša, uvedena je porezna presija. Investicija je bilo manje, a strah i apatija su opće stanje. Nezaposlenost bi bila još veća da nije bilo poduzeća i 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koja su se i u teškim uvjetima borila. Sljedeće godine, ako ministarstva pripreme dokumenute za EU fondove, očekujem njihovo bolje korištenje, te poboljšanje uvjeta rada poljoprivredih domaćinstava, poduzetništva i obrtništva. Ako se promijeni porezna politika i pokrenu investicije, moglo bi krenuti nabolje.
Vladimir Šišljagić
osječko-baranjski župan
Bila je to još jedna teška godina. Državni proračun je u deficitu gotovo 17 milijardi kuna, i dalje nema investicija, niti napretka u gospodarstvu. U Osječko-baranjskoj županiji i u takvim smo uvjetima godinu završili financijski stabilno. Nismo nikomu dužni, sve obveze smo podmirili, a svi projekti koji su započeti i planirani, odvijaju se dogovorenom dinamikom. U 2013. otvorili smo nove projekte za 2014. i 2015. godinu, i imamo stabilnu situaciju u zdravstvu, u školstvu... Kakva će biti 2014. ovisi prije svega o državnoj vlasti. Treba donijeti strategiju gospodarskog razvoja, strategiju poljoprivrede, sve one okvire, mjere i standarde prema EU, da bi se naše tvrtke i institucije uopće mogle javljati na natječaje za fondove. A toga još nema. I, naravno, očekujem da će konačno početi postupak regionalizacije, u smislu decentralizacije, kako ovlasti, tako i fiskalne decentralizacije. To bi jedinicama lokalne samouprave i županijama osiguralo temelj za razvoj.
Danijel Marušić
brodsko-posavski župan
Ovo je bila jedna u nizu teških godina, a ono zbog čega sam sretan je što je naša županija, unatoč tome što je jedna od najnerazvijenijih u Hrvatskoj, četvrta u zemlji po pripremljenim i kandidiranim projektima za sredstva iz fondova EU-a. Neke velike projekte smo ostvarili, poput biotehnološkog laboratorija s 1,5 milijuna eura nepovratnih sredstava. Na temelju toga vjerujem da ćemo uspjeti i u drugim projektima te pokrenuti naše posrnulo gospodarstvo. Vjerujem u naše ljude i nadam se da ćemo vlastitim snagama osigurati ono u što vjerujemo, a to je sretnija sutrašnjica. Vjerujem da ćemo upravo projektima osigurati ono što građani trebaju. Moram, nažalost, zaključiti da nismo imali potporu Vlade onako kako bi se to moglo očekivati. Nije to pravilo, ponegdje je bila i dobra suradnja, ali globalno suradnja nije bila tako dobra. Na državnoj je razini ova godina bila loša i mislim da država ne ide u dobrom smjeru.
Tomislav Tolušić
virovitičko-podravski župan
Kada govorimo o radu županijske uprave, mogu reći da je 2013. godina, bez obzira na pesimistična očekivanja, ipak bila više nego dobra. Svi planovi su ostvareni, svi projekti koji su bili u županijskoj ingerenciji su izvršeni. Napravljeno je osam novih škola, što nije bilo u povijesti Županije, Studentski restoran, poduzetnički inkubator, a završava se i sustav navodnjavanja. Od 2014. očekujem puno toga dobrog, ali nažalost i puno lošega. Lošeg zato što se bojim da funkcioniranje države nije dobro, što se vidi svakoga dana, kroz broj nezaposlenih, kao i kroz lutanja Vlade. Ali svejedno očekujemo da ćemo pokazati svoju spremnost u privlačenju novca iz EU-a, da ćemo tu profitirati, i učiniti život građana kvalitetnijim i boljim. Kada je riječ o državnoj razini, možemo ovu godinu nazvati godinom nekomunikacije i nesuradnje, nažalost. Osim rijetkih pozitivnih primjera, kao što su Hrvatske vode i Ministarstvo turizma, ostalo je bilo loše i bez komunikacije, što je možda i najveći poraz svih nas.
Alojz Tomašević
požeško-slavonski župan
Ovu godinu, ili pola godine od kada sam ja župan, mogu ocijeniti kao godinu zamaha, konsolidacije i revitalizacije. Suradnja s ministarstvima je bila loša. Očekujem da Vlada i ministarstva budu spremniji i energičniji u pripremi natječaja za strukturne fondove kako bi mi mogli privući sredstva za razvoj gospodarstva. Nisu ispunili zadaće koje se od njih očekuju. Godina je bila prosječna, ali da je Vlada imala više senzibiliteta prema regionalnoj upravi, mi bismo sigurno napravili novi iskorak. Nisu pokrenuli gospodarstvo, nisu pripremili turističku sezonu, odnos prema poljoprivredi je katastrofalan. A glavnu politiku vodi čovjek koji samo nameće nove namete građanstvu i ulazi u džep svakog građanina. Ne može se Vlada voditi po sistemu uzmi ono malo što je ostalo. Ova vlada nije sprema voditi ovu državu smjerom prosperiteta, nego smjerom bahatosti i loše politike, pogotovo prema Slavoniji. Očekivanja za sljedeću godinu svakako su veća, vjerujem u iskoraka gospodarstva.