Vezani članci

BLAGDANSKI SOCIJALNI PROGRAM GRADA OSIJEKA

Umirovljenicima 200, a socijalno ugroženima i djeci po 300 kuna

O mirovinskoj reformi na krilima novog zakona o Mirovinskom osiguranju govori Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Koje su temeljne zamjerke SUH-a na prijedlog novog Mirovinskog zakona?

- Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ponovno ne nudi potrebnu sveobuhvatnu reformu mirovinskog sustava. Nema dugoročnih projekcija, nema jasne strategije, uopće se nisu pripremile kvalitetne analitičke podloge, a nakon toga oblikovao model koji će odgovarati političkom svjetonazoru. Nije se moglo raspravljati čak ni o cjelini trostupanjskog mirovinskog modela, a još se manje mogla propitkivati primjerice mogućnost transformacije drugog mirovinskog stupa u primjerice dobrovoljni ili pak zapadnoeuropsku tzv. profesionalnu štednju. Problematično je i to što je isto Ministarstvo koje piše mirovinski zakon, paralelno proizvodilo nekoliko zakona iz područja radnih odnosa (Zakon o radu, Zakon o povremenim poslovima), kojima se praktički demontira regulirano tržište rada i uvodi apsolutna nesigurnost kroz dominaciju rada na određeno, kroz “leasing” radnika, odnosno agencijski rad, outsourcing, vaučer-rad, povremeni rad, rad s nepunim radnim vremenom… S takvim tendencijama deregulacije na tržištu rada besmisleno je pisati mirovinski zakon koji predviđa mirovinski staž od 41 godine rada, jer će takva misija biti nemoguća. Ako buduće generacije radnika skupe i 15 evidentiranih godina radnog staža, računajući i na prekide zbog nezaposlenosti, bit će dobro, no onda oni neće znati što je – mirovina!

Zakon bez rasprave

Smatrate li da je Zakon došao do usvajanja uz adekvatnu javnu raspravu?

- Na nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju ukupno je zaprimljen 171 komentar. Od toga je šest komentara prihvaćeno, i to uglavnom kozmetički ili lektorski, 23 su prihvaćena djelomice, dok su odbijena 142 komentara. U prvi mah odbijeni su svi prijedlozi umirovljenika. Prihvatili su nam samo neke sitnije prijedloge, npr. ujednačili postotak stimulacije za one koji rade poslije 65. godine života, te prijedlog da se ukidanje primanja mirovina putem pošte ne odnosi na dosadašnje, nego “samo” na nove umirovljenike.

Kakav je stav SUH-a naspram odredbi Zakona koje povećavaju dob za umirovljenje na 67 godina, odnosno 62 godine za prijevremenu mirovinu?

- Ovo rješenje odbili su svi na koje se odnosi: radnici, umirovljenici, civilne udruge, ženske organizacije, mladi i studenti, umirovljeničke i druge stranke... Povećanje dobi za umirovljenje na 67 godina preuranjeno je, posebice za žene, jer imaju očekivani životni vijek kraći za tri godine od prosjeka EU, a nisu izvršene procjene ni kakve će biti posljedice po radnike koji u svijet rada ulaze s 19 godina, ili rade na teškim poslovima, za zdravstveni sustav, po nezaposlenost mladih, na očekivano povećanje broja invalida. Smatramo da se umjesto povećanja dobi za umirovljenje predlagatelj trebao posvetiti niskoj stopi zaposlenosti starijih radnika, diskriminaciji starijih ljudi na tržištu rada, odnosno stvoriti uvjete da i oni ostaju na tržištu rada, a ne uvoditi prinudne mjere za njihov ostanak na tržištu rada i paralelno drugim zakonima omogućiti njihovo masovno prijevremeno umirovljenje ili seljenje na zavode za zapošljavanje.

Nužna promjena modela

SUH javno zagovara usklađivanje mirovina prema varijabilnoj formuli 70:30, ali ne po svaku cijenu. Pojasnite.

- Više godina upozoravamo kako postojeći model usklađivanja mirovina – tzv. švicarska formula - snižava realnu vrijednost mirovina za 1 do 1,5 posto godišnje, te nam je javno obećavano njezino ukidanje od sljedeće godine. Međutim, šokantno je da švicarska formula ostaje u primjeni cijelu sljedeću godinu, te ako rast plaća, odnosno cijena, bude u zoni od 45 do 55 posto. Naime, s obzirom na to da relativna vrijednost mirovine u Hrvatskoj kontinuirano pada, da se udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći jedva održava na 40 posto (po čemu smo među četiri zemlje na dnu EU ljestvice), Vlada je morala prihvatiti naše zahtjeve da se uvede model koji bi bio povoljniji za umirovljenike. Dogovorili smo da će to biti varijabilna formula u korist varijable koja više raste. Tako ako u nekom razdoblju više rastu plaće, u formulu će ući 70 posto rasta plaća, a samo 30 posto rasta cijena, odnosno obrnuto, ako u tom razdoblju bude viši rast cijena. Time se ne bi zaustavilo padanje realne vrijednosti mirovina, ali bi se usporilo. Držimo da treba u cijelosti prijeći na varijabilnu formulu i to odmah. Nismo zadovoljni prijedlogom da usklađivanje u 2014. bude kao do sada, a da se razlika isplati s 1. siječnja 2015., odnosno uvijek retroaktivno.

Ivana SOLAR

Manipulacija podatcima

- Na naslovnici internetske stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izbačen je podatak o “prosječnoj starosnoj mirovini za 40 i više godina mirovinskog staža” koja iznosi 3.298,94 kune, uz naglašavanje kako je to čak 60,13 posto prosječne plaće. Međutim, pregledavajući upravo podatke iz službenih izvora vidi se da svega 12,7 posto umirovljenika ima starosnu mirovinu sa 40 i više godina staža. Drugim riječima, u ovom podatku, na kojem navodno inzistira Europa, nije uključeno čak 87,3 posto umirovljenika. Pravdanje europeizacijom je neprimjereno, jer na Eurostatu nalazimo ispravne podatke o Hrvatskoj, a ovi očito služe za domaće pokriće. A mirovina je u rujnu ove godine iznosila 2.225,62 kuna, što sada sami moramo izračunati da iznosi 41,5 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.

Dostava mirovina poštom

- Glasno smo se usprotivili uvođenju prinudnog i sveobuhvatnog ukidanja dostave mirovina poštom s prijelaznim rokom od šest mjeseci, i to je na zahtjev umirovljeničkih udruga predlagatelj prihvatio do drugog čitanja pa se sada ta odredba odnosi na novoumirovljene. Predlagatelj je to obrazložio time kako radnici koji od 1. siječnja sljedeće godine idu u mirovinu ionako primaju plaću na račun u banci, ali ne razumije da je trebao predvidjeti pravo tih budućih umirovljenika da zbog opravdanih razloga mogu – kad god to žele - odabrati dostavu mirovine poštom, bez tereta dokazivanja nemogućnosti odlaska do banke. Doista, kao da predlagatelji žive u virtualnom svijetu svojih kuća, luksuznih automobila i moći pa ne vide da u Hrvatskoj ima predjela u kojima nema cesta i banaka, vode ili struje, da ljudi starenjem postaju bolesni i slabije pokretni, ili čak nepokretni, a mi bismo im zabranili dobivanje crkavice.

Možda ste propustili...