RAKITOVICA - Nisam mislio da ću sa 65 godina, nakon što sam se cijeli životni vijek bavio kravama i mlijekom, stajati u praznoj staji, gdje je nekada bilo i četrdesetak životinja od kojih se moglo dobro živjeti - priča vidljivo potreseni rakitovački stočar Nikola Sklizović, čijih je preostalih trinaest krava zbog utvrđene leukoze završilo u kamionu za klaonicu.

Tužna priča koju dijeli s još nekoliko mljekara s donjomiholjačkog područja počela je prije dvije godine, kada je veterinarska inspekcija prvi put utvrdila tu bolest. Na klanje je odmah odvezeno petnaest krava, a Nikola tvrdi kako za njih nije dobio ni polovinu tržišne cijene. Veterinarski inspektori godinu dana poslije ponovno su vađenjem krvi ustanovili leukozu, i to na svim preostalim govedima, koja su morala put klaonice. Prema saznanjima rakitovačkog stočara, na području Donjeg Miholjca ovih će dana biti iz daljnje proizvodnje uklonjeno oko 250 grla, i to isključivo s privatnih posjeda.

- Što je s velikim farmama. Nije moguće da su od tisuća krava koje se tamo nalaze sve zdrave - pita se Nikola Sklizović, čija je obitelj ostala bez jedinog izvora prihoda.

Sklizovićevi su proizvodili mjesečno oko 10.000 litara mlijeka, od čega je živjela šesteročlana obitelj. Od prodaje mlijeka se živjelo, vraćao se kredit za traktor i plaćao zakup poljoprivrednog zemljišta.

- Ostali smo doslovce bez ikakvih prihoda s petnaest tisuća kuna mjesečnih obveza samo za kredit i zakup. Ono što sada očekujemo ovrhe su i zapljene - očajan je Nikola Sklizović, koji kaže kako se još samo može pouzdati u Božju pomoć budući da već odavno ništa ne očekuje od Vlade, a pogotovo nadležnog ministarstva.

Rakitovački farmer ne zna kada će dobiti novac od klaonice, kao ni o kojem je iznosu riječ. On smatra da je država, ako je krenula rigorozno primjenjivati i Pravilnik o suzbijanju leukoze, trebala osigurati zamjenske krave ili junice, a ne ostavljati mljekare bez prihoda i, što je još, gore bez mogućnosti nastavka proizvodnje.

- Javna je tajna da se mlijeko uvozi, da na nekim područjima Hrvatske kao i velikim farmama leukoze jednostavno nema. Samo na temelju ovih činjenica nije teško izvesti zaključak kakva se politika provodi prema slavonskom seljaku - zaključuje Sklizović, koji odustaje od mliječnog govedarstva.

Kaže da će krenuti u uzgoj ovaca, možda i tovne junadi, a mlijekom neka se bave oni koji su u toj proizvodnji sposobniji i snalažljiviji.