Pomoćnik ministra financija Branko Šegon kazao je jučer kako su inspektori Ministarstva financija započeli provoditi veliki nadzor svih velikih trgovačkih centara u zemlji. Pod posebnim povećalom nadzora bit će rokovi plaćanja trgovaca. U prvom “naletu” obavit će se nadzor oko 35 centara.

Osam mjeseci prošlo je od donošenja Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji kaže da su rokovi plaćanja do 30 dana, ako je ugovoreno i do 60 dana ili iznimno do godine dana uz čvrsta jamstva sa snagom ovršne isprave. Cilj nadzora je, dodao je Šegon, smanjenje nelikvidnosti i stabiliziranje tržišta te će svi oni koji ne poštuju ove zakonske odredbe plaćati rigorozne kazne. Kazne za pravne osobe iznose do milijun kuna, a za odgovorne osobe do 50 tisuća kuna.

Pomoćnik ministra Slavka Linića jučer nije spominjao hoće li se naplaćivati ogromne kazne i za višak ili manjak novca koji inspektori otkriju u blagajnama supermarketa, premda se ovih dana spominjala i ta mogućnost. Trgovci su ocijenili da bi takva kontrola bila suluda, jer je sasvim logično da se u blagajnama supermarketa pojavljuje višak ili manjak novca, posebice zbog toga što su cijene većine artikala formirane u iznosima, primjerice, od 1,99 ili 9,99 kuna. Kusur od jedne lipe kupci niti ne uzimaju, a ni trgovcim im ne vraćaju.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić drži kako u marketima i supermarketima već niz godina jednostavno ne postoji mogućnost utaje poreza.

- U trgovini, posebice u marketima, danas je sve kompjutorizirano. Vrlo se precizno kontrolira svaki unos robe i promet, provode se redovite inventure. Nadzor je jednostavno rigorozan. Za višak ili manjak koji se pojavljuje u blagajnama uvijek se otkriva razlog nastanka tog viška ili manjka, jer se nadzire svaki detalj kretanja robe i novca. Poslodavci također nadziru i svoje zaposlenike, a preko izdanih računa sve je pod nadzorom i samih kupaca koji pozorno analiziraju svaki račun. Osim toga, već dugo godina nisam čula da neki trgovac nije izdao račun za kupljenu robu - kaže Zlatica Štulić pozdravljajući u svakom slučaju inspekcijski nadzor rada trgovaca.

Međutim, ona upozorava na to kako ni uvođenje fiskalnih blagajni nije riješilo najveći problem u trgovini, a to je neplaćeni prekovremeni rad.

- Ako trgovina radi od 7 do 21 sat, ni jedan trgovac neće riskirati visoku kaznu te će računi biti izdani uvijek točno do kraja radnog vremena. Dakle, kupcu neće biti omogućeno da robu plati pet minuta nakon 21 sat. No, to ne znači da zaposleni u trgovini neće raditi i prije radnog vremena i znatno duže nakon zatvaranja trgovine. U Sindikatu upozoravamo kako se takav prekovremeni rad ne evidentira i radnicima ne plaća, čime su oštećeni zaposlenici, ali i mirovinski i zdravstveni fond, odnosno država - upozorava Štulić.