ZAGREB - U 40 godina, od popisa stanovništva 1971. do popisa 2011. godine, tipična hrvatska obitelj je smanjena po broju članova koji u njoj žive. Konkretno, raste broj obiteljskih parova bez djece, kojih je, prema popisu iz 2011., bilo 348.185 što je 28,6 posto od 1.215.865 obitelji u Hrvatskoj. Prije četiri desetljeća udjel takvih obitelji iznosio je 24,8 posto. Taj porast je doveo do pada broja obitelji s djecom i to s 63,8 posto 1971. na 54,3 posto 2011. Dok je prije 40 godina gotovo dvije trećine obitelji imalo djecu, danas ih ima samo nešto više od jedne polovine.

Promjene u društvu vide se i iz znatnog porasta broja majki koje žive s djecom (što nisu nužno samohrane majke). U usporednom razdoblju taj je broj povećan za čak 5,1 postotnih poena. Dok je prije svaka 11. obitelj bila obitelj majke s djecom, danas je to svaka sedma obitelj, odnosno 14,4 posto. Jedina kategorija u kojoj nije zabilježena nikakva značajnija promjena jest obitelj koju tvore otac s djecom i takvih je obitelji danas 2,7 posto, samo 0,6 postotnih poena više nego prije 40 godina.

Nastavlja se i trend smanjivanja prosječnog broja članova kućanstava. Ona se u posljednjih šest desetljeća, od popisa do popisa, smanjuju u prosjeku za 0,2 člana, pa je tako smanjena od 3,8 1953. godine na sadašnjih 2,8 člana po kućanstvu. Najviše ljudi u kućanstvu živi na sjeverozapadu Hrvatske, u Međimurskoj županiji (3,21 član). Najmanji prosječan broj članova kućanstava živi u Primorsko-goranskoj županiji i to samo 2,51. Najveća su kućanstva u Imotskome gdje prosječno žive točno četiri osobe.

Od 1.519.038 kućanstava, njih 1.120.476 su obiteljska kućanstva. Neobiteljskih je kućanstava 398.562. U golemoj je većini riječ o samačkim kućanstvima kojih je 373.120. Najviše je samačkih kućanstava u Gradu Zagrebu (28,6 posto), a slijedi Primorsko-goranska županija s 26,9 posto samačkih kućanstava. Dominiraju dvočlana i tročlana kućanstva, kojih je 649.929, dok je kućanstava s 11 i više 1.337.

Broj muškaraca i žena koji žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici je gotovo jednak: muškaraca je 1.002.207, a žena 1.006.532.

Mnogo je više neoženjenih muškaraca (598.451) nego neudanih žena (448.943). Najveći broj neoženjenih muškaraca, čak 48,9 posto je u Slavoniji - u Levanjskoj Varoši. Slijedi još jedna slavonska općina - Čaglin (45,9 posto). Na popisu prvih deset općina prema broju neoženjenih muškaraca je i Davor pokraj Slavonskog Broda (42,4 posto). Što se neudanih žena tiče, njih je najviše u Smokvici 30,7 posto. Iako su u ovakvim kategorijama u pravilu u vrhu mala mjesta, Grad Zagreb je peti prema postotku neudanih žena kojih je 28,3 posto u stanovništvu iznad 15 godina.

Među razvedenim dominiraju žene (95.578, odnosno tridesetak tisuća više nego razvedenih muškaraca). Predvidljivo, s obzirom na razliku u očekivanom životnom vijeku između žena i muškaraca, mnogo je više udovica negoli udovaca. Udovica je čak 5,5 puta više nego udovaca, preciznije njih je 345.023, a udovaca 62.174.

Više od četvrtine žena starih 15 i više godina nije rodilo. Konkretno, riječ je o 496.873 žene od njih 1.900.851. Među ženama koje su rađale, najviše ih je rodilo dvoje djece (682.983), a jedno dijete rodilo je 354.480 žena. Troje i više djece rodilo je 341.678 žena, odnosno njih 19,28 posto.