Hrvatska je, uz Sloveniju, najkorumpiranija zemlja Europske unije, ustvrdila je nedavno ugledna američka konzultantska tvrtka Ernst and Young, no hrvatski stručnjaci podsjećaju da je nekada bilo još i mnogo gore.

- U posljednjih deset godina, protukorupcijski su mehanizmi uvelike unaprijeđeni, a i građani su posljednjih godina postali mnogo osjetljiviji na upravljanje javnim dobrima, pa očekuju da se zajedničkim resursima savjesno upravlja - kazao je za naš list Zorislav Antun Petrović, dugogodišnji čelnik hrvatske podružnice Transparency Internationala, međunarodne nevladine organizacije koja nadzire protukorupcijsku borbu u svijetu.

Nema sumnje da je suđenje HDZ-u i njegovom bivšem predsjedniku te hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dokazalo kako je hrvatski pravosudni sustav, a naročito njegov protukorupcijski mehanizam USKOK, dosegnuo razinu sposobnosti da istražuje i procesuira i najsofisticiranije oblike političke korupcije. USKOK je to dokazao i optužnicama protiv još nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika, ali i uhićenjima lokalnih čelnika, poput bivšega načelnika gospićke policije Željka Jurkovića, ili optužnicom protiv gradonačelnika Virovitice Ivice Kirina.

I uhićenja lokalnih moćnika nisu manje važna od procesuiranja "velikih riba", jer građanima pružaju osjećaj da više nigdje nema zaštićenih, pa ni u njihovoj provinciji, gdje su lokalni šerifi godinama radili što ih je volja, skriveni od svjetla medija i zaštićeni zagrebačkim političkim pokroviteljima.

S druge strane, još je obilje upozorenja da Hrvatska ne uspijeva obuzdati korupciju kako bi priličilo uređenoj zemlji razvijenog Zapada. Upozorenje Ernst and Younga samo je posljednje u nizu, ali naročito uznemirujuće: prema istraživanju američkih stručnjaka, koji su poslovne ljude intervjuirali o njihovim iskustvima s korupcijom, čak devedeset posto intervjuiranih odgovorilo je kako se "podmićivanje ili korupcija uvelike prakticiraju u poslovnome svijetu u Hrvatskoj".

Ovogodišnji Indeks ekonomskih sloboda, koji svake godine za svjetske zemlje objavljuju heritage.org i The Wall Street Journal, prepoznao je nedavno da se broj "istraga korupcije visokog profila uvelike povećao", ali i upozorio kako "pravosudna korupcija nastavlja potkopavati vladavinu prava". "Sudski je sistem preglomazan i neučinkovit, a pravosudni zaostaci uzrokuju da poslovni sporovi traju godinama", upozorila je studija. "Korupcija je sveprisutna i prepoznata u najvećim javnim poduzećima, sveučilištima, javnoj nabavi i gruntovicama."

Očito su, dakle, nerealna bila očekivanja hrvatskih građana kako će ulazak u EU istodobno značiti i uspješnu razinu borbe protiv korupcije. S druge bi strane bilo nerealno reći da pregovori o ulasku nisu poboljšali baš ništa. Zorislav Antun Petrović kaže kako su poboljšanja u borbi protiv korupcije ponajviše rezultat upravo pregovora s EU, a potom i viših očekivanja građana. "Nije sporno da su protukorupcijski mehanizmi u posljednjih desetak godina uvelike unaprijeđeni, ali ih sada, kao u onome vicu o engleskoj travi, sljedećih sto godina treba brižno njegovati i savjesno primjenjivati. Sigurno je da korupcija nikada više u Hrvatskoj neće biti gledana blagonaklono kao što je to bilo još donedavno, ali ne treba se zanositi iluzijom da je ijedan društveni proces ireverzibilan", upozorava Petrović.