OSIJEK - Iako su nastojanja Hrvatske da postane punopravna članica Europske unije počela godinama ranije (zahtjev za punopravno članstvo podijeli smo 21. veljače 2003., a službeni status kandidata za članstvo u EU dobili smo 18. lipnja 2004.) država pristupnica postali smo 9. prosinca 2011. kada je u Bruxellesu potpisan Ugovor o pristupanju. Tada je kao datum ulaska u EU određen 1. srpnja 2013. godine, a da žele u Uniju izjasnili su se i građani Hrvatske na referendumu. Uz, jasno, brojne i teške promjene i usklađivanja zakonodovstva, koje su Hrvatsku na tom putu čekale, pristupni su ugovor uz Hrvatski sabor trebale ratificirati sve države članice EU-a. Čak i prije Hrvatskog sabora koji je to učinio 9. ožujka 2012., da Hrvatsku žele u EU prve su potvrdile Slovačka (1. veljače 2012.), Mađarska (13. veljače 2012.), Italija (15. veljače 2012.) te Bugarska (17. veljače 2012.). Zadnja je to jučer u Bundestagu učinila Njemačka te ostaje samo da tu odluku potvrdi i gornji dom Bundesrat tijekom plenarnog zasjedanja koji počinje 7. lipnja i da se svi dokumenti o ratifikaciji do 30. lipnja polože kod vlade Talijanske Republike gdje se čuvaju svi Unijini dokumenti, no ta su posljednja dva koraka samo formalnost. Time će biti uklonjena i posljednja formalna prepreka hrvatskom ulasku u Uniju 1. srpnja. No, je li neobično da je Hrvatskoj tradicionalno naklonjena Njemačka bila posljednja 'prepreka' punopravnom članstvu? Iako su mnogi očekivali da će Nijemci ratificirati ugovor puno ranije, poznavajući njemačku pedantnost to i nije čudno.

Peter Annen, njemački veleposlanik u RH, ovo 'odugovlačenje' naziva znakom bliskog prijateljstva. “Njemačka želi snažnu, dobro pripremljenu Hrvatsku i dobro pripremljeno hrvatsko društvo koje ulazi u EU. Posebno smo zainteresirani i da proces pristupanja bude uspješan i za Europu,” rekao je.