OSIJEK - Želi li Europska unija, kojoj za dva mjeseca pristupa i Hrvatska, ubrzati izlazak iz najteže ekonomske krize u posljednjih pedeset godina, trebaju joj kvalificirani, obrazovani radnici s pravim vještinama. Njihove ideje mogu potaknuti razvoj gospodarstva i poboljšati konkurentnost narušenu krizom, no upravo je ta kriza krivac za nedovoljan broj mladih stručnjaka. Sve europske vlade nakon izbijanja krize, neke čak i nekoliko godina ranije, tražile su načine za smanjenje proračunskih deficita i bolje upravljanje javnim dugom, te su smanjivana ulaganja u visoko obrazovanje i osposobljavanje koje je, bez obzira na krizu, trebalo biti prioritet. Pokazuje to i izvješće Europske komisije. Utjecaj financijske krize na obrazovanje najbolje se vidi u zemljama sa značajnim proračunskim deficitom (Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Cipar, Litva, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Velika Britanija i Island).

Na samom europskom začelju nalazi se i Hrvatska u kojoj se u zadnjih desetak godina udomaćio termin “zemlja znanja”. Odgovora - kada će Hrvatska to zaista i postati - nema ni danas.

U kojem smjeru ide Hrvatska kada je riječ o ulaganjima u stručnjake koji zemlju mogu izvući iz krize, najbolje govore brojke, a one su poražavajuće. U obrazovanje smo 2012. godine uložili manje nego 2002. godine, kada je za tu namjenu izdvojeno 3,71 posto BDP-a. Sve do 2009. godine taj se postotak povećavao, da bi rekordne 2009. dosegao 4,33 posto BDP-a, no tada je uslijedio drastičan pad - 2010. izdvojeno je 3,9 posto, godinu dana kasnije još 0,4 posto manje, da bi taj iznos lani bio samo 3,3 posto BDP-a! Razvijene europske zemlje u tom segmentu predvode Danska s 8,7 posto, Island sa 7,8, te Švedska i Norveška sa 7,3 posto. Budući da se Hrvatska ne može pohvaliti visokim BDP-om, o ulaganju u znanost još bolje govore apsolutne brojke.

Godine 2009. za obrazovanje Hrvatska je izdvojila 2,9 milijardi eura, Slovenija, s upola manje stanovnika - 2,4 milijarde, Irska sa 6,4 milijuna stanovnika 8,7 milijardi, a Švedska s 9,4 milijuna stanovnika čak 19 milijardi eura. Jedan od rezultata ovakve politike jest i činjenica da je u Hrvatskoj u 2011. udio populacije između 30. i 34. godine, a koja je uspješno završila studiranje, bio 24,5 posto. U Sloveniji je to čak 38 posto, u Poljskoj 37 posto, a u Litvi čak 45 posto. Među razvijenim zemljama prednjači Irska s gotovo 50 posto, Norveška s 49 i Luksemburg s 48 posto. Najgore od svega jest to što će se ovakav trend nastaviti, te će do 2014. ulaganje u obrazovanje pasti na približno tri posto BDP-a. Prosjek Europske unije, čiji član uskoro postajemo, nešto je veći od pet posto.