Objavljeno 23. travnja, 2013.
Vezani članci
NOVA MJERA AKCIJSKOG PLANA ZA MLIJEKO
OSIJEK - Župan Vladimir Šišljagić jučer je s predstavnicima udruga proizvođača goveda i svinja te sedam veterinarskih stanica i šest veterinarskih ambulanti s područja županije potpisao Sporazum za unaprjeđivanje genetskog potencijala u stočarstvu u 2013. godini. Osječko-baranjska županija, naime, već niz godina izdvaja milijun do milijun i 100 tisuća kuna upravo za te namjene, što se pokazalo iznimno učinkovitim, te će se ta praksa nastaviti.
Jučerašnji skup bio je i prilika da se više kaže o nabujaloj problematici govedarstva i svinjogojstva.
- Problemi u tim djelatnostima iz godine u godinu su se gomilali i sada je posebno teško u mliječnom govedarstvu, osobito od otkrivanja aflatoksina u mlijeku. Zbog toga mljekari s područja OBŽ-a imaju velikih teškoća, posebno stoga što je ona o najveći proizvođač mlijeka u zemlji. Oni su zbog toga morali predati najveće količine takvog mlijeka u bioplinska postrojenja. Sada, kada je praktički administrativno završio Akcijski plan neškodljivog uništavanja mlijeka Ministarstva poljoprivrede, od 31. ožujka oni, koji još uvijek imaju toksine u mlijeku, moraju se sami snalaziti gdje i kako će to mlijeko baciti - istaknuto je na skupu.
- Udruge uzgajivača goveda nitko ništa ne pita, pokušavaju doći u kontakt s nadležnim ministarstvom i institucijama koje bi trebale biti uključene u rješavanja toga problema ali on se naprosto ne rješava - istaknuo je župan Šišljagić.
Naime, ni jedan proizvođač koji je predao mlijeko u biopolinska postrojenja još uvijek nije dobio ni lipu za njega, unatoč obećanjima iz nadležnog ministarstva da će to biti riješeno kroz nekoliko dana.
- Sada je situacija takva da je OBŽ, kao prvi proizvođač mlijeka u RH (s 26 posto proizvodnje od ukupne proizvodnje ), u vrlo nezavidnoj situaciji. Poljoprivredna gospodarstva koja se bave tom djelatnošću dovedena su na sam rub egzistencije ili propadaju - rekao je Šišljagić, te istaknuo da su Ministarstvu poljoprivrede i Vladi poslali niz dopisa, obavili brojne telefonske razgovore i uputili prijedloge za rješenje toga problema, no nisu uspjeli naići na razumijevanje.
Nisu to uspjeli ni proizvođači mlijeka pa naravno da onda ništa ne preostaje nego preporučiti još jedan zajednički sastanak na kojem bi razmotrili situaciju, donijeli određene prijedloge. Poduzet ćemo i korake za značajno oštrije mjere prema odgovorima u državi da se ovaj problem riješi. Od države, koja je centralizirala sve moguće, stoga opravdano očekujemo i prihvatljivo rješenje toga problema za sve - rekao je Šišljagić.
Nikola VUKADINOVIĆ
GASE SE FARME
Dnevna šteta i do 300.000 kn
Davor Adžić, dr. veterinarske medicine, direktor Landije d.o.o. iz Tordinaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja u svom sastavu ima proizvodnju mlijeka, veterinarsku ambulantu i bioplinsko postrojenje za proizvodnju struje, iznio je loša iskustva s Akcijskim planom neškodljivog uništavanja mlijeka Ministarstva poljoprivrede. Istaknuo je da su proizvođači mlijeka u osobito nezavidnoj situaciji jer su im proizvodni imputi značajno porasli, cijena mlijeka pala, a poticaji neredovito isplaćuju.
- Na našem bioplinskom postrojenju u dva i pol mjeseca završilo je milijun litara mlijeka - rekao je te upozorio na to da je problem što Ministarstvo poljoprivrede smatra da je Akcijski plan završen, a i dalje se enormne količine mlijeka dnevno bacaju. Proizvođači iz Vukovarsko-srijemske županije dnevno bacaju od 9.000 do 60.000 litara mlijeka bez nadzora u gnojnicu. Dnevne štete zbog toga iznose od 45.000 do 300.000 kuna. Mali proizvođači su u posebnom problemu i iz dana u dan gase svoje farme.
U problemima i svinjogojci
Predstavnici svinjogojskih udruga istaknuli su da još uvijek ne znaju hoće li od 1. srpnja, kada Hrvatska postane članica EU-a, biti moguć izvoz živih svinja na tržište EU-a. Iako oni nemaju značajnijih količina za izvoz, to bi im umnogome poboljšalo poslovanje, jer, kako su istaknuli, ne bi bili u nemilosti nekoliko klaonica koje se međusobno dogovaraju i određuju neprihvatljivo niske cijene otkupa na zatvorenom domaćem tržištu.
1,1
milijun kuna izdvaja na godinu OBŽ za unaprjeđivanje stočarstva