PREKOGRANIČNA SURADNJA MAĐARSKA-HRVATSKA 2007.-2013.
OSIJEK - Osječko-baranjska županija postigla je najbolje rezultate u korištenju sredstava programa IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska 2007.-2013.
Zaključak je to s jučerašnje konferencije, održane u svečanim prostorima Osječko-baranjske županije, o rezultatima i iskustvima programa IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska 2007.-2013., u organizaciji Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje. Tom iznimno dobro posjećenom skupu bili su nazočni čelnici Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, Sveučilišta J.J. Strossmayer Osijek, predstavnici delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Zajedničkog tehničkog tajništva programa IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. iz Budimpešte i mnogi drugi gosti i uzvanici. Bila je to i prilika za svečano potpisivanje ugovora za dva nova projekta odobrena na posljednjem, trećem, natječaju IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska koja su odobrena članicama osječkog Sveučilišta.
Izvrstan tim RRA
Marton Szucs, voditelj zajedničkog tehničkog tajništva programa IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska, istaknuo je da ga posebice veseli kada se može obilježiti početak novih projekata, te je čestitao projektnim partnerima na ugovoru i projektu i zaželio im uspješan rad.
On je nazočne upoznao s realizacijom programa IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska i pritom istaknuo da je prvi poziv za povlačenje sredstava iz toga programa bio otvoren 2009. godine, kada je prijavljeno 67 projekata. Već tada omjer hrvatskih i mađarskih partnera bio je povoljan za hrvatske partnere, a što je bilo i u suglasju s ciljem programa razvitka hrvatske strane. Drugi poziv bio je 2010. godine, kada je broj hrvatskih i mađarskih partnera bio prilično ujednačen: 83:84. Porastao je interes jer je pristiglo 30 projekta više nego u prvom pozivu.
- Iako neki od tih projekata nisu završeni, njihova ukupna vrijednost iznosi približno 13 milijuna eura, od kojih su već isplaćena četiri milijuna eura, rekao je Szuch, te dodao da implementacija jednog takvog projekta traje godinama, odnosno od ideje do isplate njegove vrijednosti, što je i inače praksa u EU na koju će se i hrvatska strana morati naviknuti, odnosno da ondje sve ide sporije. U posljednjem, trećem pozivu, dodao je on, odobreno je 39 projekata ukupne vrijednosti 21 milijun eura, od čega je 20 projekata s područja Osječko-baranjske županije i koji su dobili potporu, što je do sada najviše u smislu ukupne vrijednost projekta, a u kojima OBŽ ponovno prednjači. Pritom je posebno pohvalio RRA Slavonije i Baranje, poglavito direktora dr. sc. Stjepana Ribića, koji vodi jako dobar tim koji “proizvodi” brojne opet jako dobro projekte.
Još 40 projekata
- U trećem pozivu u fazi smo potpisivanja ugovora ili implemantacije projekata. Svi projekti ne kreću u isto vrijeme, neki su već počeli u veljači ili ožujku, a neki će krenuti s realizacijom nešto kasnije. Imamo još 40 projekta koji su na popisu čekanja i o njima ćemo također donijeti odluke, rekao je on i pritom dodao da će biti raspoloživih sredstava u tom programu. Naime, nešto će biti preraspodijeljenih, a nešto i dodatnih sredstava iz novih izvora. No dodao je da uskoro više u tom programu neće biti raspoloživih sredstava, ali zato će biti novih programa, prije svega EU program vezan uz financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, u kojem će Hrvatska već sudjelovati kao punopravna članica EU. Raduje nas što će Hrvatska biti nova članica Europske unije, ali i to što ti programi donose više financijskih sredstava, što znači više novca i za projektne partnere iz Mađarske i Hrvatske, rekao je, i dodao da članstvo u EU, što je i mađarsko iskustvo, donosi još jednu veliku promjenu, a to je da se novac za sve mora tražiti preko projekata. Više neće biti za lokalnu samoupravu priljeva novca iz državnog proračuna, nego će se za sve morati sudjelovati na projektima.
Dragana Otašević, viša savjetnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU u IPA Prekograničnom programu Mađarska-Hrvatska za programsko razdoblje 2007.-2013., istaknula je zadovoljstvo što je u Osječko-baranjskoj županiji, koja je čvrsto zauzela vodeću ulogu u povlačenju sredstava iz EU fondova. - Provedba IPA Prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. tekla je bez teškoća od samog početka, a da je tako govori i činjenica da u dva natječaja koja su zaključena u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine, 101 projekt financiran je iz IPA sredstava, a trenutačno je u fazi potpisivanje još 39 projekata iz trećeg natječaja.
Projektni partneri
Richard Masha, šef Odjela delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, izrazio je zadovoljstvo brojem nazočnih na konferenciji i velikim iskazanim zanimanjem za tu temu.
- Sami programi prekogranične suradnje razvijali su se i prilagođavali potrebama partnera prekograničnih zemalja, pa smo tako došli do situacije da su oni jako dobro razvijeni ne samo unutar granica EU, nego je odlična suradnja i u projektima s partnerima izvan granica EU - rekao je on. Sa zadovoljstvom je istaknuo da su potrebe i suradnja ljudi na terenu, dakle projektnih partnera, dovele do toga da su čak i sredstva koja su se u prvom trenutku možda činila i velikima pa neće biti iskorištena, postala i nedovoljnim. S velikim zadovoljstvom istaknuo je da je primjer Osječko-baranjske županije doista pokazao pravi smisao prekogranične suradnje.
Tvrtko Čelan, programski i komunikacijski voditelj u zajedničkom, tehničkom tajništvu programa IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska, zajedničkog tijela formiranog od dviju država sa sjedištem u Budimpešti, istaknuo je da je to najveći takav prekogranični program između Hrvatske i neke od susjednih zemalja s ukupno 140 odabranih projekata u tri poziva. Pritom ne izdvaja po važnosti ni jedan od projekata “jer među njima ima mnogo važnih”, no naglašava da su turistički projekti unutar trećega poziva strahovito važni. Ipak, izdvaja projekt zajedničkog razminiranja mađarsko-hrvatske granice i područja uz Dravu i Dunav.
Dr. Gordana Kralik
rektorica
Regija će imati koristi
Dr. Gordana Kralik, rektorica Svučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, nakon što je svečano potpisala ugovor za implementaciju projekta CHREN, istaknula je da je Sveučilište sa svojim sastavnicama na vrijeme prepoznalo priliku koja se pruža sudjelovanjem u projektima sufinanciranim sredstvima EU, što je i rezultiralo njegovim sudjelovanjem u brojnim projektima. - Od 2010. godine do danas Sveučilište i njegove sastavnice sudjelovali su u 17 IPA i niz drugih EU projekata. Došli smo do saznanja da je uključivanje u međunarodne projekte pretpostavka daljnje afirmacije svakog europskog sveučilišta, pa tako i našeg. Stoga i u ovoj akademskoj godini započinjemo aktivnosti u nekoliko novih IPA projekta. U njima sudjeluju kolege s ETF-a, Umjetničke akademije, Poljoprivrednog fakulteta i drugih, uz podršku Rektorata, rekla je ona.
Projekt Chren – napravljen zajedno s Gradom Osijekom i RRA SiB obnovljivi izvori energije, vrlo je aktualan i u skladu s politikom EU o korištenju zelene energije koja za cilj ima smanjiti negativne učinke korištenja konvencionalnih izvora energije. - Analize su pokazale da naša regija ima velik potencijal u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije, stoga s velikim entuzijazmom ulazimo u njega uvjereni da će naša regija od toga imati koristi, istaknula je rektorica Kralik.
Dr. Stjepan Ribić
direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje
Najbolji u svim fondovima
Subjekti s područja Osječko-baranjske županije, kao i u ostalima EU programima, tako i u programu IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska 2007.-2013., ostvarili su najbolje rezultate od svih osam hrvatskih županija koje su u njemu sudjelovale.
- Točnije, samo iz programa IPA Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. odobreno nam je 64 EU projekta ukupne vrijednosti 31 milijun eura, iznosa koji dijelimo s prekograničnim partnerima s mađarske strane, odnosno Županije Baranja. Imali smo raznoliku lepezu projekata od kulture do infrastrukture. Svi su ti projekti dobri i kvalitetni, jer da nisu, ne bi bili odobreni od strane EU - kaže dr. Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje. Pritom sa zadovoljstvom ističe da je u trećem natječaju toga programa prijavljeno 159 projekata, a odobreno 39, od kojih čak 20 iz OBŽ-a!
- RRA SiB, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek na vrijeme su strateški prepoznali mogućnosti koje pruža EU, aktivno se uključili u pisanje i provedbe projekata i, evo, s današnjim danom možemo se pohvaliti s ukupno 253 odobrena projekta vrijedna 114 milijuna eura - veli dr. Ribić. Pritom ističe da će do 1. srpnja potpisati još 30 novih projekata ukupne vrijednosti 15 milijuna eura, a RRA SiB spremna je i za EU strukturne fondove.
- Pretpristupni projekti ipak su samo jedna “mala škola” koja nas zapravo priprema za strukturni i kohezijski fond EU. Mi smo tu školu završili s odličnim uspjehom i tek sada očekujemo znatna sredstva iz EU fondova. Do sada su pretpristupni fondovi imali svoje limite, tako da je najveći projekt na koji smo mogli aplicirati bio do dva milijuna eura. Takav jedan projekt ne može se snažno odraziti na život lokalnog stanovništva, no od svih biciklističkih staza koje smo dobili, određene infrastrukture, hala, poduzetničkih zona, soft projekte i sl., ono već ima mnogo koristi - kaže dr. Ribić. Posebno ističe da je Osječko-baranjska županija samo na jednom projektu iz IPA program prekogranične suradnje dobila 3,5 milijuna eura za program DE-MINE, kroz koji je uspješno razminiran prostor hrvatsko-mađarske granice. Naime, veli on, učinjeno je to nakon što smo u našem predstavništvu u Bruxellesu uočili velik propust Vlade RH da je zaboravila u strateške dokumente uvrstiti jedan od prioriteta RH, a to je potreba za sredstvima za razminiravanje, nakon našeg uspješnog lobiranje i reprogramiranja strateških dokumenata osigurali smo kroz program IPA (komponentu 1) četiri milijuna eura, a iz IPA (komponente 2 prekogranične suradnje) 3,5 milijuna eura za razminiranje.
- Kao što smo bili najbolji u pretpristupnom razdoblju, toplo se nadam da ćemo tako nastaviti i u uvjetima hrvatskog punopravnog članstva u EU, kada našoj zemlji budu na raspolaganju mnogo veća sredstva strukturnih i kohezijskog fonda - zaključuje dr. Stjepan Ribić.
Dr. Vladimir Šišljagić
župan
Postigli smo iznimne rezultate
- Nepobitno je da je život građana Osječko-baranjske županije poboljšan kroz 253 projekta koji su sufinancirani sredstvima fondova EU u ukupnoj vrijednosti 114 milijuna eura. Na taj način pomognuto je dijelom poduzetništvu, poljoprivredi, ekologiji i drugim sektorima. Osječko-baranjska županija među osam hrvatskih županija ponovno, s ukupno 64 projekta i oko 60 posto sredstva, daleko prednjači i u tri natječaja IPA programa Prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska 2007.-2013. Možemo svim time biti i te kako zadovoljni s obzirom na činjenicu da smo kao županija postigli iznimne rezultate u posljednih šest godina, posebno u IPA natječajima, istaknuo je župan Šišljagić i čestitao RRA SiB i direktoru dr.sc. Ribiću.
Krešimir Bubalo
gradonačelnik
Nedovoljan fiskalni kapacitet
- Na današnji dan prije šest godina otvorili smo naš ured u Bruxellesu koji je lobirao za naše projekte, te smo osigurali da OBŽ i Grad Osijek privuku najviše sredstava. Drago mi je što kroz projekt Prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska nastavljamo širenje biciklističke mreže. Obnovili smo O.Š. Ljudevita Gaja, a dobili smo i projekt koji se odnosi na Gospodarsku zonu Nemetin. Isto tako, radit ćemo vodenicu na Dravi, a dobili smo sredstva i za mali turistički vlak.
Grad Osijek sa svojim partnerima iz Mađarske radio je dosta projekata i želja nam je da na tom planu radimo mnogo i ubuduće. Moja sugestija je i prema Vladi i prema resornim ministarstvima da moraju mnogo više sredstava izdvajati u odnosu na kreiranje projekata, u odnosu na ono što nam dolazi u idućim godinama. Stvorili smo tim od pedesetak ljudi u gradu koji rade na projektnim idejama i projektima, no procjenjujemo da već za dvije godine neće moći imati fiskalni kapacitet da bi u dovoljnoj mjeri dali svoju participaciju u pojednim projektima, rekao je Bubalo i posebno naglasio projekt kojeg će Grad Osijek, uz pomoć EU srestava početi realizirati još ove godine, a riječ je o kolektoru i pročišćavaču otpadnih voda Osijeka i prigradskih naselja vrijednom 72 milijuna eura.