Godina na izmaku u poljoprivrednom sektoru bit će zapamćena kao jedna od najtežih.

Osim dvije elementarne nepogode - mraza i suše, koje su nanijele štete od približno dvije milijarde kuna (od čega u Osječko-baranjskoj županiji 750 milijuna kuna), poljoprivredni sektor pogodila je još jedna, kako kažu seljaci, mnogo gora - iz Ministarstva poljoprivrede. Pod vodstvom ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, kojeg su seljaci proglasili najnesposobnijim do sada, u godinu dana nije pokrenuta ni jedna reforma.

- Najveći je problem što ministar Jakovina pokriva temeljne gospodarske grane - poljoprivredu i prehrambenu industriju. Tako su svi potencijali i šansa za gospodarski rast, posebice Slavonije i Baranje, ovisni o stanju poljoprivrede, a poslovna je klima u tom sektoru na nuli. U gotovo godinu dana od ministra Jakovine nitko nije mogao ni u jednom trenutku čuti ozbiljnu analizu stanja u poljoprivredi po djelatnostima, s jasnim vizijama, zakonskim i financijskim okvirima kamo usmjeriti taj sektor kako bi se postigao cilj - povećanje konkurentnosti - kaže Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, te dodaje kako su poljoprivrednici bili u pravu kada su upozoravali na Jakovininu nesposobnost i nerad. Jedino što je ministar Jakovina do sada odradio pokretanje je izmjena i dopuna nekoliko zakona, od kojih su nedavno po hitnom postupku prošla tri, i to bez prethodne javne rasprave odnosno da nitko nije imao mogućnost vidjeti i čuti koliko se podudaraju s nacionalnom strategijom. Riječ je o Zakonu o poljoprivredi, Zakonu o trženju poljoprivrednih proizvoda i Zakonu o poljoprivrednim potporama. Ova će godina biti zapamćena i kao jedna od prvih u kojoj su organizirana dva prosvjeda seljaka, posebice proizvođača mlijeka, ali bez uspjeha, jer je ministar poljoprivrede, ali i cijela Vlada, ostao gluh na vapaj sela da je stanje neizdrživo a broj stoke sve manji, kao i proizvodnja mlijeka.

Najviše se prašine diglo na pokušaj izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je prošao četiri javne rasprave i koji su sve zainteresirane strane ocijenile neprihvatljivim.

- Nakon izbora od ministra Jakovine moglo se čuti da će razvoj poljoprivrede ići u tri ključna smjera - rješavanjem problema s privatizacijom poljoprivrednog zemljišta, navodnjavanjem i kontrolom poljoprivrednih potpora. Međutim, od toga ništa. Prije gotovo godinu zaustavio je sve aktivnosti oko raspodjele državne zemlje općinama i gradovima, a sebi je dao za pravo da daje državno poljoprivredno zemljište u dugoročan zakup odnosno koncesiju. Što se navodnjavanja tiče, još nema koncepcije razvoja proizvodnje voća i povrća uz sustave navodnjavanja niti je Jakovina utvrdio bilancu tih proizvodnji kako bi se na temelju toga izgradila potrebina infrastruktura - preradbeni i skladišni kapaciteti. A poljoprivredne potpore... što tu reći osim da se prvi put dogodilo da se ukupni iznos poticaja, 2.250,000.000 kuna, prema zakonu koji je sam ministar potpisao, smanji za oko 600 milijuna kuna, i to nekoliko mjeseci prije ulaska u EU, i time nanese velika šteta - kaže Kraljičak.

Napominje i da će to za posljedicu imati daljnje uništavanje sela. “U 2013. godini možemo očekivati daljnji pad proizvodnje hrane u Hrvatskoj i propast velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i smanjenje konkurentnosti. Jedino čemu se možemo nadati jest da se nagodinu neće ponoviti elementarne nepogode poput suše i mraza, jer će i jedna - ona iz Ministarstva poljoprivrede, biti selu previše,” kaže Kraljičak.