Objavljeno 2. studenog, 2012.
Što je manji udjel poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva neke zemlje, to je ona uspješnija
OSIJEK - Uoči ulaska u Europsku uniju, Vlada, kako se čini, pokušava uljepšati sliku o Hrvatskoj.
Sve se više govorka kako se nakon pokušaja smanjenja broja nezaposlenih administrativnim putem (podsjetimo na tzv. Mrsićeve mjere zapošljavanja, odnosno volontiranja mladih) te podjelom na dvije statističke regije, gdje se Slavoniju i Baranju preko noći pretvorilo u uspješnu regiju, kad joj se dodao razvijeni Zagreb i sjever Hrvatske, na sličan način želi smanjiti broj poljoprivrednika u Hrvatskoj “na papiru”. Na to koliko je to smanjenje važno podsjetit će podatak kako se u svijetu uspješnost neke zemlje određuje prema udjelu poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva. Što je taj postotak manji, to je neka zemlja razvijenija. Razvijene zemlje imaju do pet posto stanovništva koje živi od poljoprivrede u ukupnom broju stanovnika, a u Hrvatskoj je trenutno taj postotak 17 posto. Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, kaže kako statistički podaci ne prikazuju stvarno stanje. “Problem je što Ministarstvo poljoprivrede već duže vrijeme izbjegava otkloniti određene sumnje i špekulacije. Tako se može čuti da će ulaskom Hrvatske u EU potpore dobivati samo poljoprivrednici koji su u sustavu poreza na dohodak. Navodno da 100.000 od ukupno 190.000 poljoprivrednih proizvođača upisanih u Upisnik koji primaju dohodovne potpore od 2013. više na njih neće imati pravo. Nejasno je i što su to aktivni poljoprivrednici koji bi jedini, prema najavama iz Europske unije, ubuduće primali poljoprivredne potpore. Ako doista bude određeno da su aktivni oni koji su u sustavu poreza na dohodak, onda je takvih samo 30.000. Međutim, i taj bi broj mogao biti upitan ako, uz aktivan, uvjet bude i osposobljen poljoprivrednik, kako se najavljuje. Nije dorečeno ni tko će moći koristiti sredstva iz II. stupa. Zbog svih ovih nejasnoća koje izazivaju samo špekulacije smatramo da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina mora hitno objaviti sve detalje kako bi se naši poljoprivrednici na vrijeme mogli registrirati”, kaže Kraljičak.
Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako zbog tih špekulacija na selu vlada strah. “U nas je u Upisniku oko 200.000 poljoprivrednih proizvođača, a od toga poljoprivredne potpore koristi 96.000, od čega je u poreznom sustavu 30.000. Te podatke o broju poljoprivrednika država koristi kako joj kad odgovara jer način vođenja evidencije poljoprivrednika ne daje pravu sliku sela”, kaže Brlošić. Glavni tajnik Hrvatske poljoprivredne komore Damjan Bogdanović kaže kako najviše zabrinjava to što, ako Hrvatska uđe u EU s manje poljoprivrednika nego ih doista ima, na raspolaganju će biti i manje novca za razvoj poljoprivrede.
Zdenka RUPČIĆ
NEPERSPEKTIVNI PROIZVOĐAČI - TERET SOCIJALNOG SUSTAVA
Prema nekim podacima od 190.000 upisanih u Upisnik poljoprivrednih proizvođača, perspektivnih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj ima 40.000 i oni godišnje potroše 2,5 milijardi kuna poljoprivrednih poticaja, a 60.000 neperspektivnih dobije ukupno 350 milijuna kuna potpora. Damjan Bogdanović kaže da će problem nastati ako država te “neperspektivne” poljoprivrednike, u cilju smanjenja postotka poljoprivrednika, ubaci u sustav socijale. Tada će oni državu stajati najmanje 800 milijuna kuna, a neće se više baviti poljoprivredom.
Lažna slika stanja
- Ako u sustav poljoprivrednih potpora doista uđe samo 30.000 od ukupno 190.000 upisanih poljoprivrednih proizvođača, to će dati lažnu sliku o cjelokupnoj hrvatskoj poljoprivredi. Naime, tada će se povećati i prosječne obradive poljoprivredne površine i imat ćemo ih, po poljoprivredniku, 3,2 hektara, što nije točno - kaže Damjan Bogdanović.
Damjan Bogdanović
glavni tajnik HPK
Ako Hrvatska uđe u EU s manje poljoprivrednika nego ih doista ima, dobit će i manje novca