Slikovito rečeno, u proračunu za 2013. godinu resoru poljoprivrede odorano je čak 567 milijuna kuna! Uz ono pravosuđa, Ministarstvo poljoprivrede tako se 'okitilo' nazivom gubitnika 2013.
Kakve će posljedice prouzročiti otkidanje od poljoprivrednika koje su ove godine zadesili suša, mraz i ostale nepogode, pojašnjava dr. Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, predsjednik Sekcije za poljoprivredu HDSSB-a te vrsan poznavatelj prilika u poljoprivredi.
- Republika Hrvatska je s Europskom komisijom zatvorila pregovarački postupak za Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj. Cilj pregovora je bio osigurati stabilnu opskrbu hranom po pristupačnim cijenama i istodobno omogućiti poljoprivrednicima odgovarajući prihod. Osim potpora poljoprivredi, naglasak je i na poticanju ruralnog razvoja i turizma. RH bi trebala nakon ulaska u EU zadržati sličnu razinu plaćanja (300-400 milijuna eura). Udjel europskih sredstava u prvoj godini članstva iznosi 25 posto od ukupnog iznosa 373 milijuna eura, dok je preostali iznos iz nacionalnih sredstava. Nacionalna sredstva u sljedećih 10 godina postupno će se smanjivati svake godine, tako da će nakon toga 100 posto sredstava za potpore dolazili iz EU. To znači da će RH u prvoj godini članstva dobiti 93,20 milijuna eura ( 2014. godine), odnosno 373 milijuna eura 2023. godine.
PAD PROIZVODNJE HRANE
Za financiranje mjera ruralnog razvoja će unutar poljoprivrednog fonda biti na raspolaganju 330 milijuna eura svake godine (od 2014.). Hrvatskoj je ostavljena mogućnost da u prve tri godine članstva (u prvoj godini 92,3 milijuna eura plus 20 posto iz ruralnog razvoja) do 20 posto sredstava iz ruralnog razvoja ( 330 milijuna) može prebaciti u izravna plaćanja, kaže dr. Kraljičak.
- U proračunu za 2013. godinu za izravna plaćanja u poljoprivredi predviđeno je 1.599.121.804,00 kuna, a iz Omotnice ZPP, prema Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Dodatak 1., vidljivo je da treba osigurati 2.475.000.000,00 kuna. Postavlja se pitanje kako je u obrazloženju Prijedloga Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju s Konačnim prijedlogom Zakona, a koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Hrvatskom saboru u listopada 2012. godine, utvrđeno da je potrebno osigurati iznos od 2.214.658.085 za izravna plaćanja i iznos 301.000.000,00 kuna za mjere ruralnog razvoja, a što nesporno dovodi do nedostatka minimalno 600 milijuna kuna za izvršavanje obveze države prema svojim poljoprivrednim proizvođačima. Nedostatak novca za izravna plaćanja u konačnici će dovesti do daljnjeg pada proizvodnje hrane u svim sektorima poljoprivrede.
Posebnu pozornost treba posvetiti izjavi ministra Jakovine koja je sigurno izazvala veliku nesigurnost kod poljoprivrednih proizvođača. Potrebno je istaknuti kako je Jakovina najavio da će se kroz novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu staviti u funkciju još 1.000.000 ha, što znači dodatnih 2.100.000.000,00 kuna za izravna plaćanja, što ukupno predstavlja iznos od 4.289.000.000,00 kuna. Uz napomenu da je procjena rađena kao da je sve oranica, ako bi bilo i pašnjaka i livada iznos je manji.
TKO SU AKTIVNI PROIZVOĐAČI?
Postavlja se i pitanje da li predloženim Proračunom za 2013. godinu ministar odustaje od novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ili nije sagledao točne podatke o površini, ili je to znak da će se izravna plaćanja isplaćivati umanjena za 50 posto, odnosno 800,00 kuna, jer je vidljivo koliko je sredstava osigurano, a koliko bi trebalo prema Zakonu, ističe dr. Kraljičak.
- Mislimo da najavljenih milijun hektara poljoprivrednog zemljišta nema na području Slavonije i Baranje, nego su one na području jadranskog zaleđa i otoka koji su se 2005. godine vodile kao obradive površine. Također, prema najavama povjerenika za poljoprivredu Europske unije, korisnici potpora u sljedećem financijskom razdoblju 2014.-2020. mogu biti samo aktivni proizvođači. Navedeni termin hrvatskoj javnosti nije obrazložen, a što ukazuje na potrebu pravnog oblika registracije poljoprivrednih proizvođača. Unutar proizvođača kojima bude priznata registracija kao aktivnih proizvođači sigurno će doći do smanjenja broja korisnika izravnih plaćanja zbog potrebe dokazivanja svoje osposobljenosti bavljenjem poljoprivrednom proizvodnjom (poljoprivredna stručna sprema-SSS ili diploma o dodatnoj naobrazbi u ustanovama registriranim za obrazovanje). U Hrvatskoj je ukupno bilo 195.000 korisnika potpora (poticaja), od navedenog broja oko 100.000 je bilo korisnika potpore dohotku. Prema ranije vrijedećim Zakonu, oni su ostvarivali pravo na potporu dohotku još u 2012. godini ( isplata je u 2013. godini što je vidljivo po osiguranim sredstvima u Proračunu za 2013. godinu u iznosu od 90.000.000,00 kuna.). Ukupan broj aktivnih poljoprivrednika bi bio oko 95.000, međutim postavlja se pitanje tko je aktivan s obzirom na potrebnu stručnu osposobljenost.
NI ANALIZE, NI MJERA ZA SPAS!
Župan Vladimir Šišljagić je uputio dopis ministru Jakovini i tražio da se dostave podaci o potrebnoj osposobljenosti za svaku djelatnost u poljoprivredi prema NKD-u. Podaci do današnjeg dana nisu dostavljeni, napominje dr. Kraljičak.
- Dosadašnji rad ministra Jakovine, prema mišljenju proizvođača, udruženja, saveza i komora, nije opravdao ukazano povjerenje jer nije do sada iznio ni jednu ozbiljnu analizu stvarnog stanja u poljoprivredi, kao ni prijedlog ozbiljnih mjera za spas poljoprivrede i proizvodnje hrane. Zakoni čije donošenje predlaže nisu prošli proceduru javne rasprave, a ono što je najgore u njegovom radu je to što je postao ministar koji najviše štedi, slijepo slušajući prijedloge predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra financija Slavka Linića iako su oni usmjereni uništavanju hrvatske poljoprivrede, što je vidljivo iz Proračuna za 2013. godinu, gdje se najviše štedi na poljoprivredi kao da je dostigla najviši stupanj konkurentnosti.
Mjere ruralnog razvoja koje su osigurane iznose 330 milijuna eura i utvrđuju se u Programu ruralnog razvoja, koji se izrađuje prema kriterijima EU, a sredstva se troše iz fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i iz sredstava iz državnog proračuna u omjerima kako je predviđeno EU propisima o ruralnom razvoju. Procedura donošenja programa nije transparentna i nije uključila u raspravu ni širu hrvatsku zainteresiranu javnost za ovaj financijski okvir. Važno je naglasiti da se sredstva iz ovoga programa odobravaju na temelju javnog natječaja, da je vrlo složene procedure predlaganja, postupaka javne nabave i provedbe. Za sve projekte koji su preloženi od općina, gradova i županija nužno je imati pripremljenu dokumentaciju i dozvole, a što će biti obveza pravnih i fizičkih osoba koje se javljaju na natječaje. Upravo zbog ovoga je naša najveća zabrinutost, ističe dr. Kraljičak.
Maja MUŠKIĆ
POTREBNE DOZVOLE
(Ne)informiranost poljoprivrednika
Za većinu mjera osnova će biti riješenost imovinsko-pravnih odnosa, legaliziran objekt i to će značiti ubrzanu proceduru ishođenja potrebnih dozvola, a time i dobivanja projekata na natječajima EU za mjere ruralnog razvoja. Još značajniji problem, a možemo ga nazvati krucijalni, je stvarna informiranost naših poljoprivrednih proizvođača o svim potpisanim dokumentima iz kojih proistječu obveze u ispunjavanju kriterija i mjera (poštovanje uvjeta višestruke sukladnosti) kao preduvjet nastavka bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom i proizvodnjom hrane, ističe Kraljičak.
ŠTO KAŽU SELJACI
Za šest mjeseci potpuna propast
Nitko nas ništa ne pita, niti možemo s nekim razgovarati. Nemamo kome ni uputiti prijedloge za koje smatramo da bi bili spasonosni. Nije dobro što se poljoprivredi opet reže. Dogodilo nam se i drastično povećanje troškova proizvodnje, od gnojiva, zaštite, sjemena, pogonskog goriva. Najsretniji bih bio da se poticaj u Hrvatskoj nikada nije ni uveo, nego da se, kao što je to nekada bilo, vrednuje poljoprivredna proizvodnja. Eventualno platiti razliku između cijene na tržištu i proizvođačke, po kilogramu ili litri. Imali bismo i prinose i zadovoljne proizvođače. Što se mljekarima dogodilo ove godine, nagodinu će zahvatiti i čiste ratare. Nažalost, ovo nije kraj, nego tek početak. Za šest mjeseci, ne poduzme li se ništa, očekuje nas potpuna propast, predviđa Antun Laslo.
Najgore u Jakovininu radu je to što je postao ministar koji najviše štedi, slijepo slušajući Milanovića i Linića iako uništavaju poljoprivredu