Objavljeno 19. prosinca, 2012.
U regiji s 806 tisuća stanovnika djeca do 14 godina čine samo 16 posto stanovništva
Vezani članci
PET ISTOČNOHRVATSKIH ŽUPANIJA U POPISU STANOVNIŠTVA
ZNATNO POVEĆANJE ROMSKE MANJINE
HSP-AS O POPISU STANOVNIŠTVA
OSIJEK - Prema podacima Državnog zavoda za statistiku s popisa stanovništva 2011., u pet slavonskih županija živi 130.954 djece u dobi do 14 godina. U regiji s ukupno 806 tisuća stanovnika, djeca do 14 godina prema tome čine samo nešto više od 16 posto stanovništva, što je mali postotak. Nije utješan ni podatak što je taj postotak nešto viši od državnog prosjeka, prema kojemu u cijeloj Hrvatskoj djeca do 14 godina starosti čine 15,2 posto od ukupnog broja stanovnika.
Zabrinjavaju, međutim, među ovim pokazateljima podaci koji ukazuju da se svake godine rađa sve manje djece. Na taj problem, nazvan bijela kuga, već godinama upozoravaju parcijalno obrađivani statistički podaci o broju rođene djece u pojedinim gradovima ili županijama, ali i demografi, pa i Crkva.
Zbrajajući podatke o broju djece u pet slavonskih županija, zastrašuje podatak kako je u samo pet godina broj rođene djece smanjen za čak devet tisuća, a u deset godina rođeno je deset tisuća djece manje. Primjerice u regiji je prema popisu iz 2011. u dobi od 10 do 14 godina bilo ukupno 49.990 djece, dok ih je u dobi od pet do devet godina živjelo 40.964. Istovremeno je zabilježeno točno 40 tisuća djece u dobi do četiri godine. U odnosu na ukupan broj stanovnika najviše je djece do 14 godina u Brodsko-posavskoj županiji - nešto više od 17 posto. U toj županiji na ukupno 158.575 stanovnika dolazi 27.063 osobe u dobi do 14 godina.
Promatrajući podatke o najmlađima u pojedinim slavonskim gradovima, zanimljivo je što se u posljednjih pet godina rađalo više djece nego prije deset godina. Konkretno, u Osijeku, među 108.048 stanovnika, djece u dobi do 14 godina bilo je 15.326. Od tog broja zabilježeno je njih 5.687 u dobi od 10 do 14 godina. U dobi od pet do devet godina bilo je 4.727 djece, dok je u dobi do četiri godine popisano 4.912 mališana. To ukazuje kako je u pet godina broj rođene djece ipak blago porastao za njih 185. Slično je zabilježeno i u Virovitici te Slavonskom Brodu, gdje je prema popisu stanovništva zabilježeno više djece (3.001) u dobi do četiri godine nego u dobi od pet do devet godina (2.944). Recimo i to kako je u Slavonskom Brodu od ukupno 59.141 stanovnika bilo 9.689 djece do 14 godina, odnosno 16,4 posto.
I u Vukovaru posljednjih godina ipak raste broj mališana. Primjerice, od ukupno 27.683 stanovnika grada djece do 14 godina bilo je 3.872. U dobi od pet do devet godina živjelo je 1.225 djece, no u dobi do četiri godine 1.301 dijete.
Zanimljiv je podatak kako se stalno rađa više muške djece, iako muškarci gube primat negdje u kasnim tridesetim godinama, da bi u dobi od 60 pa naviše godina - žene prevladale.
Igor MIKULIĆ
Krešimir Bubalo
gradonačelnik Osijeka
Natalitet ne ovisi uvijek o ekonomskim pokazateljima
Gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo upitan za komentar rezultata popisa stanovništva, dijelom u šali, kaže kako bi se drugi mogli ugledati u njega i suprugu, koji imaju četvero djece. Ipak u Osijeku se u proteklih pet godina rodilo više djece nego prije deset godina. “Vidljivo je da natalitet ne ovisi o ekonomskim pokazateljima u društvu, primjerice u Rijeci je zabilježen velik pad broja najmlađih osoba. Muškarci i žene kasno ulaze u brak, a tempo rada i života dovodi do toga da imaju jedno i rijetko više od dvoje djece. Kako riješiti taj problem, iskreno ne znam. Imam četvero djece i svakom je jasno kako supruzi i meni nije lako. Međutim, djeca su sreća i naše bogatstvo. U Gradu pomažemo obitelji s više djece, a mogu reći kako se u tako brojnim obiteljima izgrađuje zdrav odnos među članovima, u kojem starija djeca pomažu mlađoj”, kaže nam Bubalo.
Željko Sabo
gradonačelnik Vukovara
Najbolje je ulagati u mlade
Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo kaže kako je u Vukovaru ove godine zabilježen svojevrsni baby boom, jer je još do listopada rođeno tridesetak djece više nego u cijeloj prošloj godini. “U Vukovaru smo, od kada sam gradonačelnik 2009., donijeli odluku kako ćemo financirati prijevoz svih učenika i studenata na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Mjesečna karta do Osijeka je 1.600 kuna i mnoge obitelji ne bi mogle slati svoju djecu na školovanje bez te pomoći. Stipendiramo praktično i sve studente koji su podnijeli zahtjev za stipendijom. Na sve načine želimo ulagati u mlade i zaključio sam još prije tri godine kako je znatno korisnije umjesto asfaltiranja neke ulice novac uložiti u obrazovanje mladih. Ako imamo mladost, imat ćemo i budućnost”, naglašava Sabo.