ZAGREB – Nedavna analiza stanja državnih tvrtki i javnih poduzeća, popularno nazvana “clean start“ pokazala je kako su Hrvatske autoceste najzaduženija tvrtka u Hrvatskoj. Njezini ukupni dugovi iznose 27 milijardi kuna i pravo je pitanje kako će je Milanovićeva vlada uopće spasiti, to više jer je izgubljeno bar šest mjeseci u kadroviranju (očito pogrešnom), ali i restrukturiranju.

Ako se zna da je dug HAC-a zajedno s ostalim “cestarima“ (Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, Autocesta Zagreb-Macelj i Bina-Istra) ukupno 44 milijarde kuna i da se njihova zaduženost samo 2011. godine, kada i nije bilo većeg investiranja, povećala za 3,6 milijardi, jasno je da sadašnji poslovni model više nije održiv. Kao jedno od rješenja konzultanti preporučuju monetizaciju i pripajanje tvrtki koje upravljaju autocestama te konsolidaciju Hrvatskih cesta. Prijetnja su i sporovi koji se vode protiv tvrtki u cestarskom sektoru, čija je ukupna vrijednost 1,2 milijarde kuna, kao i državna jamstva koja pokrivaju većinu dugova, odnosno kredita. Budući da sve cestarske tvrtke godišnje uprihode tek 15 posto ukupnog duga ili šest milijardi kuna (pri čemu je polovina pomoć države), nije teško zaključiti tko je trenutno najveći teret za državu.

Iako formalno naše autoceste vrijede oko 130 milijardi kuna u knjigama, o njihovom stanju i upravljanju puno govori i usporedba s austrijskim i njemačkim autocestama. Naše autoceste po jednom kilometru imaju prihod od 190 tisuća eura, Austrijanci 720 tisuća, dok Nijemci ostvare oko pola milijuna eura. Oni tako svoje investicije financiraju iz prihoda, dok HAC na investicije potroši više nego što zaradi.

Zato Vlada očekuje da će savjetnici za davanje autocesta u koncesiju do rujna 2013. pronaći model i potencijalnog koncesionara koji bi za 30-godišnji najam platio između 2,5 i tri milijarde eura, čime bi se bar djelomično otplatio dio duga HAC-a i ARZ-a. “Definitivno najveći hrvatski problem je to što su naše autoceste prazne jer se njima, posebice na kraćim dionicama, nitko ne vozi”, smatra jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za promet, prof. dr. Ivan Dadić. On smatra kako Hrvatska neće ništa riješiti ni davanjem autocesta u koncesiju jer budućeg koncesionara, kaže on, zanima samo profit.

- Autoceste treba staviti u razvoj društva, sagraditi više prometnih čvorova i logistike uz autoceste kako bi počele donositi dobit. Time bismo oživjeli mjesta uz njih i svi bi profitirali od većih prihoda. Porastao bi BDP, gorivo bi bilo jeftinije i zato država mora odlučno stati iza tih tvrtki jer je za njih dala silna jamstva - tvrdi Dadić koji smatra da bi uvođenje vinjeta (za početak), a kasnije i satelitske navigacije u naplati cestarina donijelo znatno veće prihode.

Aktualno je pak pitanje kako će do kraja sljedeće godine Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb vratiti 7,1 milijardu kuna za kredite koji su podigle proteklih godina. Od tog iznosa, gotovo šest milijardi kuna odnosi se na HAC, a novca nema, dok će novo zaduživanje za Hrvatsku biti sve skuplje.