ZAGREB - Državni proračun za sljedeću godinu nastavak je Vladine politike iz ove godine i pokušaj da se u 2013. ostvare zadaci na kojima je Vlada podbacila u prvog godini mandata. U rebalansu ovogodišnjeg proračuna Vlada je morala priznati da od planiranog rasta BDP-a neće biti ništa, pa je priznala da očekuje pad od 1,1 posto, a nije uspjela ostvariti ni smanjenje troškova na plaćama zaposlenih od dvije milijarde kuna. Zadatke ponavlja u 2013. godini: želi ostvariti rast od 1,8 posto, a troškove zaposlenih smanjuje za 2,3 milijarde kuna.

Tako bi u 2013. godini država trebala potrošiti ukupno 124,5 milijardi kuna, što je 4,2 milijarde kuna više nego u ovoj godini. Istovremeno će prihodi u državnu blagajnu donijeti 113,65 milijardi kuna (3,3 milijarde kuna više nego ove godine), pa će deficit biti 10,9 milijardi kuna, odnosno 3,1 posto BDP-a. U sljedećoj godini Hrvatska će se zadužiti za 26,7 milijardi kuna, od čega će gotovo 15,6 milijardi kuna otići na refinanciranje dugova, a ostatak na pokrivanje proračunskog minusa.

Ministar financija Slavko Linić objasnio je kako se rashodi povećavaju, jer Hrvatska mora u sljedećoj godini u proračun Europske unije uplatiti 1,7 milijardi kuna, za dvije milijarde kuna veći su troškovi kamata koje će u sljedećoj godini koštati gotovo devet i pol milijardi kuna. Uz to, državu će 900 milijuna kuna koštati i subvencije u brodogradnji koje se obvezala isplatiti u sklopu privatizacije te industrije. Što se tiče prihoda, gotovo cijelo povećanje od 3,3 milijarde kuna događa se na porezima i trošarinama. Dijelom je taj rast prihoda temeljen na inflaciji, ali i rastu gospodarstva, no dio je posljedica promjena u poreznom sustavu.

Od 1. siječnja u Hrvatskoj se ukida nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, stručne časopise, kinoulaznice i ti će se proizvodi i usluge oporezivati po stopi od pet posto. No, istovremeno će se u turizmu, odnosno na usluge ugostiteljstva, smanjiti PDV sa sadašnjih 25 na deset posto, a očekuje se i bar pola milijarde kuna više zbog uvođenja fiskalnih blagajni. Tako bi se u sljedećoj godini od proračuna trebalo uprihodovati 43,4 milijarde kuna. Čak 1,3 milijarde kuna više nego u ovoj godini očekuje se od trošarina, između ostaloga i zbog povećanja trošarina na duhanske proizvode, kako bi se dosegnule minimalno propisane trošarine u EU. To će značiti povećanje cijena cigareta od jednu kunu po kutiji. Najveće zamke iz proračuna za sljedeću godinu ostaju, ostvarenje planiranog rasta BDP-a od 1,8 posto i smanjenje troškova zaposlenih za 2,3 milijarde kuna. Ministar financija pokušao je pojasniti da je rast ipak moguć, jer već zadnji kvartal u ovoj godini pokazuje znakove poboljšanja u industrijskoj proizvodnji i kretanju turističkog prometa. “Samo politika štednje neće donijeti uspjeh”, upozorava Linić.