ĐAKOVO – Općinskom je sudu u Đakovu, kako doznajemo od njegovog predsjednika Stanka Kuburića, ove godine podneseno 66 zahtjeva za razvod braka, što je čak 13 postupaka više u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, kada ih je bilo 53. Da je broj razvoda u drastičnom porastu, svjedoči i činjenica da je ovaj sud tijekom cijele 2011. godine imao 64 brakorazvodne parnice, što je opet za 23 postupka više u odnosu na 2010. godinu! Statistike pokazuju kako svaki četvrti brak u Hrvatskoj završava razvodom, a najviše ih je upravo u Osječko-baranjskoj županiji. Razlozi zbog koji se supružnici odlučuju razvrgnuti ženidbeni savez raznoliki su, od “nepomirljivih razlika”, nedostatka komunikacije, prijevare, do psihičkog i fizičkog zlostavljanja. Mišljenje je i kako mnogi u brak stupaju mladi, nezreli, a kad “dozriju”, shvate da brak nije ono što su očekivali.

Gotovo svi koji se odluče na civilni brak svoju vjernost partneru obećavaju i pred Bogom. Taj savez smatra se neraskidivim - “što Bog združi, čovjek ne rastavlja”! Ipak, postoje ženidbe koje se mogu proglasiti ništavnim, a velik je broj onih koji se upravo s ovakvim zahtjevima obraćaju međubiskupijskim sudovima u Zagrebu, čija podružnica, što stoji i na službenim web stranicama, djeluje i u Đakovu.

Mons.dr. Nikola Škalabrin, sudski vikar Sudskog odsjeka Đakovačko-osječke nadbiskupije, potvrdio nam je kako im stižu zahtjevi za proglašenjem braka sklopljenog u crkvi ništavnim.

- Takvi zahtjevi postoje. Nije svake godine isti broj, nekada smo znali imati i po 80 slučajeva u tijeku rješavanja. Danas, hvala Bogu, nemamo toliko, tako da možemo u zakonskom roku od godinu dana riješiti na prvom stupnju pitanje je li dokazana ili nije ništavost ženidbe. Odnos pozitivnih i negativnih presuda nije svake godine isti, ali otprilike jedna petina bude pozitivna. Kod takvih slučajeva smatra se kako brak nije ni postojao od samog početka. Mi ne možemo poništiti nešto što je valjano sklopljeno, ali se može dokazati da netko nije sklopio valjanu ženidbu. Dakako da ta presuda nije konačna, ona mora ići na drugi stupanj koji je u Zagrebu. Ako oni donesu odluku i potvrde to što smo mi proglasili, tada se u Matice piše da je ženidba proglašena ništavnom, što znači da stranke o kojima je riječ uopće nisu bile muž i žena bez obzira na to koliko su one godina živjele skupa. Tu može biti riječ i o prisili, i nizu drugih razloga. Njima se na ovaj način otvara put sklapanja druge ženidbe u Katoličkoj crkvi. Opet ističem, mnogo je više negativnih presuda - kaže mons. dr. Škalabrin.

Na spomenutim web stranicama međubiskupijskih sudova u Zagrebu potanko su pojašnjeni svi koraci do eventualnog proglašenja braka ništavnim.

“Stranica je namijenjena osobama koje su pogođene promašajima ženidbenih sjedinjenja, a koje imaju pravni temelj (kanonski razlog) za pokretanje parnice proglašenja ništavosti ženidbe, kao i pastoralnim djelatnicima i djelatnicima crkvenih sudova koji sudjeluju u mučnom poslu otkrivanja objektivne istine, koja je jedina kadra razriješiti ne baš jednostavna pitanja ništavosti (nevaljanosti) pojedinih sklopljenih ženidaba”, stoji na stranicama. “Ženidba nije samo ugovor, nego među krštenima ima novu dimenziju koju može shvatiti samo onaj tko vjeruje: ženidba je i sakrament. Vrlo je mali broj sklopljenih ženidbi koje se mogu proglasiti ništavim, tj. nevaljanim, a to su one u kojima postoji: osobna nesposobnost stranke (zapreke), nedostatak u ženidbenoj privoli, nedostatak u kanonskom obliku”, navodi se na stranicama.