Vječiti gorući problem hrvatskog gospodarstva, nelikvidnost i insolventnost tvrtki, koja je u posljednje vrijeme dostigla neslućene razmjere od čak 73 tisuće tvrtki blokiranih gospodarskih subjekata zbog 44 milijarde kuna neplaćenih obveza, jučer je dobio i svoj epilog.

Naime, Hrvatski je sabor donio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Njegovom će primjenom, kao najučinkovitijim alatom, već od prvog dana idućeg mjeseca početi borba protiv, prema riječima idejnog začetnika i moderatora zakona Slavka Linića, ministra financija, toga velikog zla, i postupno se raščišćavati takvo stanje. Prve rezultate novi zakon trebao bi dati početkom iduće godine, a značajne za šest mjeseci. Naime, od svih blokiranih tvrtki Vladine mjere ponajprije su usmjerene na njih 38 tisuća, jer je to, prema Liniću, borba za 41 tisuću radnih mjesta. One tako neće u stečaj koji obično traje godinama i u kojem vjerovnici ne osiguraju ni 30 posto svojih potraživanja, već u znatno bržu predstečajnu nagodbu, postupak koji izvansudski, dakle u upravnom postupku, treba zaključiti u 120 dana. A ako se to i tada ne uspije, pristupit će se stečaju u kojem će se vjerovnik, koliko to bude moguće, naplatiti od svoga dužnika. Novim je zakonom odzvonilo i daljnjoj praksi dugih rokova međusobnih (ne)plaćanja u gospodarstvu, pa i od strane države, te je sad definiran rok od 30 do 60 dana, čime se od gospodarstvenika zahtijeva da u prvi plan stavi plaćanje svom dobavljaču i radniku.

Podršku novom zakonu u izradi samog njegova teksta i u raspravi, dali su mnogi - HUP, HUB, HGK, sindikati, pa i stručnjaci, uz stanovite primjedbe. Podrška dolazi i od gospodarskih institucija i subjekata Osječko-baranjske županije. “Bilo je krajnje vrijeme da se nešto učini oko velikog problema međusobnih neplaćanja u gospodarstvu”, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK - Županijske komore Osijek. U Osječko-baranjskoj županiji sada od ukupno registriranih 3.700 čak 1.650 tvrtki ima probleme s neplaćanjem, a to ozbiljno ugrožava opstanak čitavog županijskog gospodarstva. Iznos je narastao na 1,5 milijardi kuna dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja, a čak 75 posto, odnosno više od 1.200 tvrtki, dužno je dulje od godinu dana. “Novi zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi podržavamo s aspekta uvođenja reda u financijskom poslovanju, ali i ubrzanja stečajnih postupaka. Ciljevi su dobro postavljeni i na tragu su zahtjeva i članova našeg Gospodarskog vijeća. No, i ovaj put strahujemo od njihova provođenja u praksi, pogotovo zbog zakonom određenog prelaska pokretanja stečaja iz sudske u upravnu sferu i novih nagodbenih vijeća koja će morati donositi odluke o tome trebaju li pojedine tvrtke opstati ili ne”, ističe Kovačević. Podršku novom zakonu daje i pored toga što će se njegovom brzom primjenom sigurno mnoge ovdašnje tvrtke naći u dodatnim problemima, a mnogi radnici ostati i bez svojih radnih mjesta.

Tomislav Škaro, vlasnik i direktor tekstilne tvrtke Molton d.o.o., iz Osijeka, specijalizirane za proizvodnju posteljine, kaže kako je sretan što se uvodi financijska disciplina i skraćuju rokovi plaćanja. “Sve je u redu u našem poslovanju s inozemnim kupcima koji nam plaćaju isporučenu robu od 45 do najdulje 60 dana, no problem je s domaćima, koji to čine od 90 do 150 dana i ti se rokovi stalno produljuju. Za to ima i realnih osnova, budući da pada kupovna moć stanovništva, a time i promet u robnim centrima, no bez prihvatljivih rokova plaćanja poslovanje bi bilo još i teže”, veli Škaro.

Ante Ćerluka, predsjednik Uprave OLT-a Osijek, ističe kako će biti sretan da novi zakon što prije zaživi. No, pritom ističe da do gospodarske krize, a onda i kašnjenja u plaćanju, pa i neplaćanja, nije došlo “ad hoc”, već u duljem vremenskom razdoblju, pa će neplaćanja, nelikvidnost i insolventnost biti teško riješiti samo administrativnim načinom. “Pobornici smo novog zakona i pored toga što znamo da će uvođenje financijske discipline u prvi mah smanjiti plasmane naših proizvoda, jer će u teškoće doći mnogi naši kupci”, kaže Ćerluka.