OSIJEK - Za razvoj ruralnih prostora, Hrvatskoj će od 2014. godine kao članici Europske unije na raspolaganju biti 330 milijuna eura, čak 13 puta više novca nego to ima sada iz IPARD-a, iz kojeg se može povući 25 milijuna eura godišnje.

IPARD program, podsjetimo, sadrži tri mjere: Mjeru 101 “Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja EU standarda”, Mjeru 103 “Ulaganja u preradu i traženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice”, te Mjeru 301 za poboljšanje infrastrukture u ruralnim naseljima s manje od 10 tisuća stanovnika.

Dosadašnja iskoristivost sredstava iz IPARD-a gotovo je zanemariva pa čak možda i poražavajuća ako se uzme u obzir da je, primjerice za 2008. godinu, Hrvatska vratila sva sredstva EU, jer nisu bila iskorištena.

Istaknuo je to, između ostaloga, na neformalnom druženju s novinarima u sklopu 59. Svjetskog natjecanja u oranju, održanog proteklog vikenda u Biogradu na Moru, Luka Čuljak, pomoćnik ministra poljoprivrede za ruralni razvoj i međunarodnu suradnju. Kako bismo ubrzali postupak povlačenja sredstava iz IPARD-a koji je na raspolaganju do kraja 2013. godine, Ministarstvo je, kako navodi Čuljak, u proteklih šest mjeseci ove godine od kada su preuzeli taj posao, povuklo niz poteza kako bi se otklonile brojne poteškoće i administrativne barijere.

- Ne želeći da se ponovi 2008. godina svakodnevno analiziramo projekte i postupak njihove realizacije. Više nije slučaj da potencijalni korisnik bespovratnih sredstava, ako je nešto pogriješio ili pak poslao nepotpunu dokumentaciju, čeka da ga se o tome pisano obavijesti već ga mi telefonski kontaktiramo kako ne bi gubio na vremenu. To je već dalo određene rezultate te je u prvih šest mjeseci ove godine iskorišteno i isplaćeno približno pet posto od ukupnih sredstva dok je cijele 2011. godine iskorišteno samo dva posto sredstava, rekao je Čuljak.

U prvih šest mjeseci ove godine tako je iz IPARD-a za 24 projekta povučeno već 31 milijuna kuna, a prethodne dvije godine 2010. i 2011. za 13 projekata isplaćeno je 22 milijuna kuna. Najveći je interes, kako navodi Čuljak za poboljšanje infrastrukture u ruralnim naseljima s manje od 10 tisuća stanovnika. “Pristiglo je 97 projekata zahtjeva ukupne vrijednosti više od 300 milijuna kuna. No, za tu se mjeru sredstva više ne mogu tražiti”, kaže Čuljak.

Intenzivno se radi i na otklanjanju mnogih nedostataka na koje su upozoravali potencijalni korisnici sredstava IPARD-a, prigovarajući i na raniji rad djelatnika Ministarstva poljoprivrede i u Agenciji za plaćanje.

- Od Europske komisije zatražili smo i proširenje liste projekta za koja se mogu dobiti nepovratna sredstva. Tako se nadamo da će se moći nabavljati poljoprivredna mehanizacija što su dobile i neke od novijih članica EU-a i na njima najviše povukli nepovratnih sredstava, za investiranje u solarne kolektore, otvaranje frizerskih salona i domova za starije i nemoćne u ruralnim prostorima kako bi se unaprijedila kvaliteta života u tim sredinama, zaposlilo ali i zadržalo stanovništvo, rekao je Čuljak, te je dodao kako će se za te projekte, ako ih odobri Bruxelles, moći dobiti nepovratnih 50 posto od ukupnog iznosa investicije.