Zaključiti da je ljubav lajtmotiv koji pokreće svijet nije ništa novo, to je i više nego poznata činjenica. Ljubav je i pokretač umjetnosti - književnosti, one likovne, glazbene, plesne, a da ne govorimo o poznatim filmskim adaptacijama koje veličaju taj veličanstveni osjećaj.
Ljeto je idealna prilika za prisjećanje na neke od najznačajnijih naslova o ljubavi iz svijeta pisane riječi s obzirom na to da se za vrijeme godišnjih odmora ipak stigne pročitati i poneka knjiga. Možda se odlučite prisjetiti nekih likova koje ste nekad davno upoznali ili pak izaberete neku nepoznatu ljubavnu priču i saznate kako je ista završila.
Ljubavne romane podjednako su pisali muški i ženski autori, a velike su ljubavi nadahnule poznate autore u raznim oblicima književnosti. Više je prostora možda posvećeno nesretnim ljubavima, a posebna su priča muze koje su inspirirale pojedine autore.
Puno se raspravljalo i pisalo o tome koji je najljepši, najznačajniji ljubavni roman u povijesti. Također, puno se raspravljalo o tome koja je najveća ljubavna priča u književnosti, odnosno kako su čuveni autori dobivali nadahnuće, koje su bile njihove muze. Sjetimo se samo Danteove Beatrice, Petrarcine Laure ili pak Boccacciove Fiammette.
Od Goethea do Marqueza
Je li tragična ljubav zanimljivija kritičarima ili čitateljima? Ili pak traže priče o sretnim ljubavima, za opuštanje? Ili pak nema smisla pričati o ljubavi koja je posve sretna, nego čitatelj treba tijekom čitavog romana iščekivati sretan kraj i sretnu, trajnu ljubav? S druge strane, zašto su najpoznatiji romani oni s nesretnim završetkom? O tome se može pisati i raspravljati unedogled, a odgovori koji iz toga proizlaze su raznovrsni.
Roman o tragičnoj ljubavi par excellance je, prema nekim kritičarima, "Patnje mladog Werthera" Johanna Wolfganga Goethea. Fabula, naizgled jednostavna, Werther voli Lottu, ali ona voli Alberta, donosi specifičnu i osebujnu analizu naslovnog lika, s introspekcijom, filozofskim promišljanjima, pesimizmom, a sve na kraju rezultira Wertherovom smrću. No nisu svi složni u tome da je upravo ta knjiga o tragičnoj ljubavi par excellance, po nekima je to Tolstojeva "Ana Karenjina", gdje protagonistica također nesretno okončava život, naravno zbog ljubavi, a prema drugim kritičarima, to je neodoljiva "Madame Bovary" Gustava Flauberta.
Kakva je pak bila "Ljubav u doba kolere" Gabriela Garcije Marqueza? Tu se pripovjedač tehnikom flashbacka vraća u prošlost, u doba epidemije kolere kada su se Florentino i Fermina zaljubili. To je bila ljubav koja se nije gasila unatoč koleri, ratu i prolaznosti.
Sastanci i rastanci
Sestre Bronte autorice su poznatih, sugestivnih, vrlo nadahnutih ljubavnih djela. Lijepa je i emotivna priča opisana u romanu Charlotte Bronte "Jane Eyre", dok je Charlottina sestra Emily napisala roman "Orkanski visovi", gdje je također riječ o ljubavi, ali ovoga puta tragičnoj, uzburkanoj, koja dovodi do ludila. Ljubav Catherine i Heathcliffa prikazana je u djelu iznimne narativne složenosti.
Odricanje zbog ljubavi označilo je Ibsenovu Noru u "Kući lutaka". Mnogi su definirali najromantičnijim romanom "Ljubavnu priču" Ericha Segala. On i ona se neizmjerno vole, no bolest uzima svoj danak i na posljednjim stranicama romana tisuće čitatelja prepuštaju se suzama i nostalgiji.
Romantična, ali isto tako složena ljubav doktora Živaga i Lare Antipov u knjizi Borisa Pasternaka ostavlja čitatelje bez daha. Premda roman obuhvaća mnoštvo isprepletenih radnji, temeljna je okosnica ona koja prikazuje tu ljubavnu priču.
Slavni talijanski pjesnik Giosue' Carducci, premda poznat po brojnim pjesmama u kojima pjeva o smrti i uspomenama vezanim uz preminule osobe, ostavio je za sobom vrlo upečatljivu liriku o ljubavi prema jednoj ženi i o njihovu rastanku ispred željezničkog kolodvora. Iako ta pjesma možda nije toliko poznata širem čitateljstvu, vrlo je specifična zbog emotivnog naboja koji taj autor prikazuje.
Sve varijacije ljubavi
Nicholas Sparks, Nicholas Evans, Olive Kitteridge, uz neizostavnu Danielle Steel, samo su neki među najčitanijim autorima koji su se pozabavili ljubavlju, a da ne govorimo koliko ju je pjesnika tijekom stoljeća opjevalo, od najdavnijih vremena pa sve do današnjih dana.
Sjetimo se Edgara Allana Poa i njegove "Annabell Lee" ili pak djela Lorda Byrona, Jacquesa Preverta, Vesne Parun, Dobriše Cesarića, Federica Garcia Lorce… Ljubav je u književnosti opisana u svim mogućim varijacijama. Najpoznatiji autori romantizma Alphonse de Lamartine, Aleksandar Sergejevič Puškin, Mihail Jurjevič Ljermontov, William Wordsworth, Samuel Taylor Coleridge i drugi opisivali su ljubav ističući da su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.V.Begić
Po happy end u Hollywood
Dok su neka književna ostvarenja imala jedan završetak, ne nužno sretan, njihova filmska adaptacija, posebice ako je bila holivudska, predviđala je sretan završetak.
Tu je jedan od najpoznatijih primjera "Doručak kod Tiffanyja" Trumana Capotea, čija je filmska verzija prošle godine obilježila pola stoljeća postojanja.
U Capoteovu romanu, za razliku od filma Blacka Edwardsa, ljubav između Holly Golightly i Paula Varjaka ne završava sretno, odnosno oni ne ostaju zajedno. No kakva bi to bila holivudska uspješnica kada ne bi imala sretan završetak. U filmskoj verziji vrckava Holly i spisatelj Jack na kraju ipak ostaju zajedno, u slavnoj sceni kada pod kišom traže bezimenu mačku, a "Moon River" Henryja Mancinija doživljava svoj melodijski vrhunac.