Autor: Marija LEŠIĆ/Marijana BAN

Još je davne 1888. godine književnik i šumar Josip Kozarac napisao: “Kad kažem hrast, mislim na spačvanske šume!”, ustvrdivši također kako je sretan onaj narod koji zna cijeniti što je šuma. U svakom slučaju, šume su biološki i ekološki kapital koji svakim danom dobiva sve više na vrijednosti. A najveći šumski bazen hrasta lužnjaka u Hrvatskoj - Spačva, smješten je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u porječju Spačve i Studve. Prostire se i na dijelu vojvođanskog Srijema, a ukupna površina mu je 51,6 tisuća hektara, od čega se čak 39,8 tisuća hektara nalazi u Hrvatskoj. Spačvanski bazen je najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka na nacionalnom teritoriju, a prirodne mogućnosti njegovog razvoja i afirmacije ne samo u Hrvatskoj nego i izvan njenih granica su velike. Osnovni preduvjet svekolikog razvoja toga područja svakako je racionalno gospodarenje šumama.
Prva eksploatacija hrastovih šuma datira još iz doba Rimskog Carstva i vezana je uz pojavu prvih naselja na ovom prostoru. Riječ je o pepeljarenju, ogrjevu, ispaši i žirovanju te uporabi drva za izradu nastambi i alata. U 18. stoljeću počinje izrada dužica za bačve u kojima su se čuvala francuska crna vina. O tome da je proizvodnja dužice jedan od simbola Spačve svjedoče i bungalovi u obliku bačvi koji se nalaze u sklopu motela Lubanj, smještenom uz autocestu A3 u blizini Bajakova. Početkom 20. stoljeća u Spačvanskim je šumama radilo čak 18 pilana, a razvoj finalne prerade drva počinje relativno kasno, nakon Drugog svjetskog rata.

VRBANJCI SUMNJAJU U DRVNE LOBIJE
A kako se danas gospodari tim prirodnim bogatstvom, prepoznaje li se vrijednost šume, što se radi na njihovom očuvanju i možemo li se i danas, nakon 119 godina, složiti s Kozarčevom rečenicom s početka teksta? Uglavnom, stanovnici općine Vrbanja ne kriju svoje nezadovoljstvo načinom gospodarenja šumama i smatraju da bi trebali imati veće koristi od šuma.
- Živimo u srcu Spačvanskog bazena, velikom prirodnom potencijalu koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten u smislu veće finalizacije proizvoda i zapošljavanja domicilnog stanovništva - drži načelnik općine Vrbanja Ivica Sep, koji je stav stanovnika općine Vrbanja iznio i vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću te predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma-Uprave šuma Vinkovci Zvonimiru Mišiću, na radnoj sjednici Općinskog poglavarstva. Vrbanjci nisu krili nezadovoljstvo odnosom Hrvatskih šuma prema vrbanjskom području, na kojem se nalazi 10.500 hektara kvalitetne šume i rade dvije respektabilne šumarije. Smatraju nedopustivim da pilane, tvornica parketa i stolarske radionice s područja općine Vrbanja, koje su okružene hrastom lužnjakom i ostalim kvalitetnim vrstama drveta, nemaju mogućnost realizacije ugovora za otkup trupaca koji bi im jamčio sigurnost u poslovanju. Načelnik Sep drži kako za to nema realnog opravdanja i kaže da je donedavno vjerovao pojašnjenjima kako drvoprerađivači s vrbanjskog područja Hrvatskim šumama ne plaćaju dobivenu sirovinu. No, onda je prije nekog vremena saznao da takve isprike ne drže vodu. Pojasnio je kako je došao u posjed 200 najvećih dužnika koji Hrvatskim šumama duguju ogromne iznose za isporučenu sirovinu, a kojima ona, unatoč tome, nije uskraćena. Iznio je svoje sumnje u to kako o raspodjeli najkvalitetnijih trupaca zapravo odlučuju određeni lobiji u Zagrebu i da se već unaprijed zna tko će i koliko dobiti.
- Dugogodišnja inicijativa Općine da se u tom smislu učini pozitivan pomak nije naišla na razumijevanje pa je upitan opstanak naših drvoprerađivača koji upošljavaju 70 ljudi, što za mene, kao načelnika, ima istu toliku važnost i težinu za vrbanjski kraj kao i onu koju ima Spačva za vinkovački - priznao je Sep, napomenuvši kako bi se u šumarijama u Strošincima i Vrbanji trebao zaposliti veći broj domicilnih ljudi, za kojima i postoji realna potreba, dok je istodobno velik broj mladih bez posla.
- Neupitno pozitivno poslovanje Hrvatskih šuma-Uprave šuma Vinkovci obvezuje Vukovarsko-srijemsku županiju i lokalne samouprave, u ovom slučaju općinu Vrbanja, da u cijelom procesu iskorištavanja šuma na svom području štite lokalne interese glede određivanja prioriteta - zaključio je načelnik Sep.
To da situacija u koju su dovedeni lokalni drvoprerađivači nije nimalo sjajna potvrdio je i donačelnik Jakob Ivkić-Baja iz Strošinaca, koji se već godinama bavi izradom stolarije i vlasnik je manje pilane. Zanimalo ga je postoji li šansa da se ugovori s Hrvatskim šumama potpisuju na više godina kako bi drvoprerađivači znali na kolike količine mogu računati jer inozemni poslovni partneri žele suradnju na duge staze. Upozorio je i na činjenicu da se kvalitetna drvna masa, za kojom vape domicilni prerađivači, izvozi.

DRŽAVA MORA STIMULIRATI PROIZVOĐAČE
Čelni čovjek Uprave šuma Vinkovci Zvonimir Mišić rekao je kako razumije negodovanje Vrbanjaca te je pojasnio tko i na koji način određuje raspodjelu sirovine u Hrvatskim šumama. Uprava šuma Vinkovci, prema njegovim riječima, samostalno odlučuje samo o raspodjeli manjih količina od jedne do dvije tisuće kubika. Priznao je da su osnovni uvjeti za dobivanje sirovine finalizacija proizvoda i redovito plaćanje, odnosno da dug ne smije biti veći od pet posto dospjelih potraživanja. Što se tiče potpisivanja višegodišnjih ugovora, Mišić je za sada odbacio takvu mogućnost, a govoreći o zapošljavanju, pojasnio je da ono ovisi o obujmu posla te da šumarije, čim se za to ukaže potreba, zapošljavaju nove ljude na određeno vrijeme. Nije se složio s iznesenim objedama da općina Vrbanja nema koristi od iskorištavanja šumske mase s njenog područja, ilustrirajući svoje tvrdnje podacima o povratu novca putem šumskog doprinosa, a koji je u prošloj godini iznosio više od milijun kuna. Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić naglasio je kako su poljoprivredno zemljište i šume strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije, naglasivši da je prijeko potrebno pronaći način kako stimulirati ulagače i proizvođače finalnih proizvoda koji tu žive i rade da bi što veća količina sirovine ostala na ovom području.
O iskorištavanju šuma često se govori i na sjednicama skupštine Vukovarsko-srijemske županije, a problematiku nedostatne koristi od eksploatacije šumskog bogatstva svako malo aktualizira vijećnik HNS-a Stjepan Zeko, upozoravajući na nužnost decentralizacije Hrvatskih šuma. Šume su, složili su se i ostali vijećnici, vrlo bogat i vrijedan prirodni resurs Vukovarsko-srijemske županije pa je nedopustivo da od njih koristi ima samo hrvatska metropola, kamo se odvozi kvalitetna drvna masa dok stanovnici najistočnijeg dijela Hrvatske grcaju u gospodarskim i socijalnim problemima, kojima bi veći prihodi od šumske rente mnogo značili. Svoje je tvrdnje Zeko potkrijepio i službenim podacima, prema kojima su Hrvatske šume u prošloj godini ostvarile ukupnu dobit u iznosu od 29,3 milijuna kuna, dok je Uprava šuma Vinkovci od planiranih 14 milijuna kuna prošlu godinu završila s dobiti od čak 25,5 milijuna kuna. Većina novca pokrila je gubitke ostalih Uprava šuma na području Hrvatske, od kojih je više od polovine negativno poslovalo, među kojima su Karlovac, Gospić i Delnice. Vijećnik HNS-a osudio je i činjenicu što je sjedište Hrvatskih šuma u Zagrebu, upitavši zbog čega se ono ne može premjestiti u Vinkovce, što bi bilo logično i ispravno rješenje jer većina prihoda Hrvatskih šuma dolazi upravo s tog područja, koje se sustavno marginalizira. Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić priznao je da je šumarstvo bolna točka najistočnije hrvatske županije te je podržao promišljanja vijećnika vezana uz decentralizaciju, priznavši kako je i sam nezadovoljan dinamikom kojom se ona provodi. Pozvao je Zeku da skupa sjednu za stol s čelnim ljudima Hrvatskih šuma i otvoreno razgovaraju o toj temi. Galić je također naglasio da očekuje i snažniju proizvodnju finalnih poluproizvoda i proizvoda u drvnoj industriji na području Vukovarsko-srijemske županije, što je ključni problem koji država mora riješiti stimuliranjem proizvođača. Ne slaže se s tvrdnjom kako Vukovarsko-srijemska županija nema koristi od eksploatacije šuma, pojasnivši da Hrvatske šume u njezin razvoj ulažu znatna sredstva. Inače, Uprava šuma Podružnica Vinkovci gospodari sa 72.000 hektara državnih šuma, od čega je 68.000 proizvodnih površina, dok je ostatak šumskog područja nedostupan ili miniran.

VRAĆA SE 75 POSTO OSTVARENIH PRIHODA
Što se tiče “prozivki” koje se odnose na činjenicu kako Uprava šuma Vinkovci ostvaruje najveću dobit u ukupnoj dobiti Hrvatskih šuma, a da razmjerno tome ne ulaže, odnosno “ne vraća” dovoljno novca u područje kojim gospodari, Zvonimir Mišić, voditelj Uprave šuma Podružnica Vinkovci, decidirano odbacuje takve tvrdnje i navodi da je upravo u posljednje vrijeme, od kada su na čelnim mjestima ljudi s ovog područja (Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, i ministar Petar Čobanković) Uprava šuma Vinkovci dobila “veće ovlasti u financiranju i gospodarenju, ali time i veće obveze”.
- Nasuprot nekadašnjih 60 posto od iznosa koji smo zaradili, sada se u našu županiju vraća 75 posto ostvarenih prihoda! - rekao je Mišić. Od ostalih 25 posto plaća se PDV i šumarski doprinos koji opet dolazi na račune jedinica lokalne samouprave pa je tako prošle godine - kaže Mišić - uplaćeno šest i pol milijuna kuna. Nadalje ističe kako su evidentna i velika ulaganja na području Uprave šuma Vinkovci u visini od 23 milijuna kuna.
- Izgradili smo Lovački dom na Kunjevcima koji će biti otvoren u ponedjeljak, 25. lipnja, novu šumariju u Otoku i muzej šumarstva u Bošnjacima, koje ćemo uskoro otvoriti, a moram istaknuti kako su velika sredstva uložena i u obnovu zgrade Brodske-imovne općine u Vinkovcima. Tu je i gradnja šumskih prometnica u dužini od 22 kilometra, ulaganja u naša vozila i još dosta toga - objašnjava Mišić.
U Upravi šuma Vinkovci iznimno su zadovoljni novim načinom rada i raspodjelom dobiti, a u svjetlu podataka koji govore o ulaganju na ove prostore, naglašavaju i to da se oko 70 posto onog što ova uprava proizvede proda upravo na području kojim gospodari. U vinkovačkoj podružnici Uprave šuma ističu kako dosta ulažu u pošumljavanje, odnosno obnovu šuma.
- U 2006. godini smo za radove na biološkoj obnovi šuma (koja obuhvaća obnovu, zaštitu, sanaciju) uložili 51,6 milijuna kuna - rekao je Stjepan Nikolić, rukovoditelj proizvodnog odjela i pomoćnik voditelja Uprave šuma Podružnica Vinkovci, preciziravši kako je za pripremu za obnovu sastojina na 613 hektara uloženo 1,6 milijuna kuna, za sadnju i sjetvu na 1.050 hektara 9,2 milijuna kuna, za njegu sastojina na 1.500 hektara devet milijuna kuna, a za pošumljavanje novih površina te sanaciju ratom uništenih šuma sedam milijuna kuna.
- Dosta smo uložili i u razminiranje - 2,3 mil. kuna, a za gradnju šumskih prometnica koje se financiraju iz ovih sredstava 1,4 mil. kuna, dok je za zaštitu na tim površinama i za ostale radove uloženo 21,1 mil. kuna - pojašnjava Nikolić. Najveći dio tih sredstava - 38,1 mil. kuna izdvojen je od prodaje drvnih sortimenata, 11,6 mil. kuna osigurano je iz sredstava za općekorisne funkcije šuma, ostali izvori su 900. 000 kuna te milijun kuna iz tekućeg poslovanja. Istodobno, u 2006. godini Uprava šuma Podružnica Vinkovci posjekla je ukupno 455.000 prostornih metara bruto drvne mase.


Od šuma Brođani dobivaju - samo kisik!
I dok Hrvatske šume tvrde kako jedinice lokalne samouprave i uprave imaju koristi od eksploatacije šuma na njihovim područjima, stanovnici Brodsko-posavske županije nisu zadovoljni i tvrde suprotno. Gotovo polovina površine Brodsko-posavske županije pokrivena je šumama. Brođani tvrde da od šuma lokalna zajednica koristi ima samo kroz proizvodnju kisika te da sječom stabala prestaje i dobrobit županije, gradova i općina ove županije. “Županija i jedinice lokalne samouprave nemaju pravo ni na kakav prihod od eksploatacije ovdašnjeg šumskog bogatstva”, kaže Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije, potvrđujući da je kisik najviše što će lokalna zajednica izvući iz lokalnih šuma. Burazović kaže kako je svjestan i sada već tradicionalnog problema koji prati odnose lokalne drvoprerađivačke industrije i Hrvatskih šuma, koje upravljaju šumama u državnom vlasništvu. “Industrija teško dolazi do kvalitetne sirovine. Glavnina odlazi u Italiju, a domaći prerađivači dobiju restlove. Na kraju nam se domaća sirovina vraća u obliku skupog talijanskog namještaja”, kaže Burazović, podsjećajući da se na ovaj način izbija posao i drugim poduzetnicima koji sudjeluju u proizvodnji na višem stupnju prerade i proizvodnje.(M.VRKLJAN)

Virovitičko-podravska županija još bez vlastite uprave šuma
Znatne su površine pod šumama i u Virovitičko-podravskoj županiji, oko 32 posto ili 68.000 hektara, ali ondje još nije ustrojena uprava šuma, unatoč višestrukim pokušajima. Zato je Virovitičko-podravska županija ponovno inicirala osnivanje uprave šuma za Virovitičko-podravsku županiju sa sjedištem u Slatini jer bi na taj način njezini građani imali veće koristi od šumskog bogatstva. Prijedlog je poslan Vladi RH, odnosno Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. U odnosu prema ukupnom broju površina pod šumama u Hrvatskoj, Virovitičko-podravska županija sudjeluje s tri posto. U tri uprave, u radnim jedinicama koje djeluju na području Virovitičko-podravske županije, ukupno je zaposleno 385 radnika. Najviše je zaposlenih u Našicama (257), u Bjelovaru je 118, a u Koprivnici 10 radnika. Privatne šume pokrivaju područje od 4.400 hektara ili 6,8 posto, ali ga obilježava rascjepkanost, pomanjkanje stručnosti u uzgoju i velika degradacija šuma. U Hrvatskim šumama ističu da u organizacijskom smislu ne bi trebalo biti većih problema, ali da prije svega valja napraviti studiju isplativosti. Trenutno postoji 16 uprava i jedna direkcija. Odluku o ustroju Hrvatskih šuma donosi Vlada na preporuku Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, u kojem smatraju da, prema sadašnjim pokazateljima, postoje realne i velike šanse da se i u Virovitičko-podravskoj županiji ustroji uprava Hrvatskih šuma.(G.GAZDEK)

Našičani brinu o šumskom fondu
Uprava šuma Našice zauzima površinu od 83 tisuće hektara i podijeljena je na 27 gospodarskih jedinica kojima gospodari devet šumarija. Drvna zaliha iznosi oko 22 milijuna prostornih metara, a godišnji prirast tih šuma je 660 tisuća prostornih metara. Godišnje se u prosjeku siječe 345 tisuća prostornih metara drvne mase. Uprava šuma Našice kontinuirano ulaže u poboljšanje prirodne osnove i sve više vodi računa o uzgoju šuma, u što je u prošloj godini uloženo više od 38 milijuna kuna. Da se šumama gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima, kaže stručna suradnica za unutarnju kontrolu u Upravi šuma Našice Nataša Rap. Potvrđuje to i FSC certifikat na koji su Hrvatske šume stekle pravo prije pet godina, a primjena načela i kriterija podložna je strogim godišnjim kontrolnim pregledima.(S.FRIDL)