Novosti
USKORO ČETVRTI PALIJATIVNI TIM U OBŽ-U

Palijativa ne znači nužno kraj života, moguća su i izlječenja
Objavljeno 12. svibnja, 2024.
Pacijenti su većinom onkološki bolesnici, ali postoji i spektar drugih bolesti
Broj pacijenata koji trebaju palijativnu skrb raste u svijetu i u Hrvatskoj. Procjenjuje se da u Hrvatskoj takvu skrb treba gotovo 50.000 osoba. Riječ je o onkološkim pacijentima, oboljelima od Alzheimerove bolesti, demencija i niza drugih bolesti.

Kako prijaviti pacijenta


Kako prepoznati potrebu za palijativnom skrbi? Što kada posumjamo da član naše obitelji treba palijativnu skrb? Kako prijaviti pacijenta u palijativnu skrb? Što možemo očekivati?

To su samo neka pitanja koja postavljaju pacijenti i članovi njihovih obitelji. Odgovore na ta pitanja zna Mirjana Šantor, dr. med., specijalistica obiteljske medicine.

- Prije pet godina, 2019. godine, došla sam iz obiteljske medicine u mobilni palijativni tim. Bio je to tada jedini mobilni palijativni tim u Osječko-baranjskoj županiji. Nakon godinu dana dobili smo drugi, zatim i treći mobilni tim, a uskoro kreće četvrti. Timove čine liječnici specijalisti (obiteljska medicina, radiologija i onkologija, maksilofacijalna kirurgija) i provostupnice sestrinstva, a svi djelujemo u sklopu Doma zdravlja OBŽ-a. Mi pokrivamo područje cijele Osječko-baranjske županije - kaže dr. Šantor.

U palijativnu skrb pacijenti dospijevaju najčešće na dojavu liječnika obiteljske medicine, ali to mogu učiniti i bolnički liječnici. Obitelji pacijenta mogu nazvati i telefonski broj 031/225-491, na koji se javlja koordinator u palitivnoj skrbi.

- Trenutačno imamo pet koordinatora, četiri u Osijeku i jednog u Đakovu. Oni preuzimaju sve prijave, a da bi pacijent dobio palijativnu skrb, uz osnovnu dijagnozu, mora mu se dodijeliti šifra Z51.5. Većinom su to onkološke bolesti, a u manjem postotku i druge progresivne bolesti, kao što su cerebrovaskularne, kardiološke, pulmološke bolesti, demencije, multipla skleroza, miastenija gravis, ukratko širok spektar bolesti - objašnjava naša sugovornica.

Što radi mobilni tim


Nakon što dobije prijavu od obiteljskog liječnika, mobilni palijativni tim odlazi pacijentu kući.

- Na teren izlazimo vrlo brzo, unutar 12 do 24 sata. Idemo u Beli Manastir, Đakovo, Donji Miholjac, Našice i druga mjesta u OBŽ-u te procjenjujemo stanje pacijenta, u kojoj je fazi bolesti i što je potrebno pacijentu. Naš mobilni tim može mnogo učiniti: dati pacijentu odgovarajući analgetik da ne trpi bol, ublažiti simptome teškog disanja, mučninu, povraćanje, dehidraciju. Također, možemo postaviti sondu, kateter, enteralnu pumpu, pomoći u prehrani pacijenata, procijeniti rane pacijenata, preporučiti obloge i još mnogo toga - dodaje dr. Šantor.

Mobilni palijativni timovi povezani su s Patronažnom službom, službama zdravstvene njege u kući, liječnicima obiteljske medicine. Pacijent dobije u kući sve što mu je potrebno, uključujući i ortopedska pomagala, jer dio je sustava palijativne skrbi i Posudionica ortopedskih pomagala, koja se nalazi u sklopu Doma zdravlja Retfala. Za pomagala treba nazvati koordinatora, iako mobilni timovi uvijek pitaju pacijente trebaju li im štake, invalidska kolica, antidekubitalni madraci, medicinski kreveti i druga pomagala.

- Postoji tabu da je palijativa kraj života, no to ne mora biti tako. Iz petogodišnjeg iskustva rada u mobilnom timu mogu reći da je palijativna skrb velika pomoć pacijentu jer mu olakšamo tegobe, uputimo ga u njegova prava, a mnogim pacijentima pomogli smo da se stabiliziraju, pa čak i potpuno izliječe. Dijagnoza je administrativni pojam s kojim se mogu ostvariti brojna prava pacijenata. Primjerice, uz dijagnozu i šifru pacijent će vrlo brzo dobiti potrebna pomagala, toplice, fizikalnu terapiju od HZZO-a - naglašava dr. Šantor.

Svatko tko radi u palijativnoj skrbi mora završiti posebnu edukaciju, a potom dobiti pozitivno mišljenje Povjerenstva za palijativnu skrb pri Ministarstvu zdravstva. Mobilni timovi dostupni su od ponedjeljka do petka, od 7 do 21 sat. Važno je znati da pacijenti mogu dobiti cjelovitu skrb u svojoj kući i da ne moraju ići u bolnicu.

U Hrvatskoj je prepoznata važnost palijativne skrbi. Hrvatski sabor odlučio je 11. svibnja obilježavati kao Nacionalni dan palijativne skrbi kako bi se upozorilo na njezinu važnost jer unaprjeđuje kvalitetu života teško bolesnih pacijenata i njihovih obitelji. U prvo obilježavanje Nacionalnog dana palijativne skrbi aktivno se uključio Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, potporu su im dali kolege iz KBC-a Osijek, a brojni građani koji su posjetili njihov štand na Trgu Ante Starčevića u Osijeku dokaz su da šira javnost želi znati više o tom obliku skrbi.

Vesna Latinović
Važno je pomoći i obitelji pacijenta
 
 
Važno je da se pacijent uključi što ranije u palijativnu skrb, a ne u zadnjoj, tereminalnoj fazi bolesti, jer tada se ne može mnogo napraviti. Stoga valja na vrijeme nazvati obiteljskog liječnika ili koordinatora palijativne skrbi, a ne da prijava stigne mobilnom timu dva dana prije smrti pacijenta. Uz to, ističe dr. Šantor, važno je pružiti pomoć članovima obitelji koji skrbe o takvom pacijentu. Jer i te osobe znaju biti iscrpljene, ne znaju kako pomoći pacijentu, zbunjeni su, ne snalaze se i ne znaju komu se obratiti. “U idealnim okolnostima palijativa bi išla paralelno uz kurativni dio medicine, kada se postavi dijagnoza bolesti. Palijativna medicina je mlada grana medicine u Hrvatskoj i obilježavanje Nacionalnog dana palijativne skrbi velik je korak naprijed za sve zdravstvene djelatnike uključene u taj sustav, ali i za pacijente, njihove obitelji i širu javnost koja želi biti informirana o palijativnoj skrbi”, zaključuje dr. Šantor.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana