Novosti
PRVO VIKTIMOLOŠKO ISTRAŽIVANJE U HRVATSKOJ

Najčešće žrtve partnerskog nasilja su žene u dobi od 18 do 29 godina
Objavljeno 19. rujna, 2023.
Neki oblik seksualnog uznemiravanja na poslu doživjelo je 36 posto žena u Hrvatskoj

Prvi put u Hrvatskoj provedeno je viktimološko istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na uzorku od čak 23.000 ispitanika, pri čemu je 27 posto žena izjavilo da su bile žrtve psihološkog nasilja od sadašnjeg ili bivšeg partnera.



Metodološki koncept ankete (eng. Gender Based Violence ili skraćeno GBV anketa) osmislio je Eurostat u okviru uže radne skupine nekoliko zemalja članica uključujući i stručnjake Državnog zavoda za statistiku RH, a financirala ju je Europska unija, rekla je Hini načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Dubravka Rogić-Hadžalić. Podaci za Hrvatsku pokazuju pet ključnih brojki, a odnose se na nasilje počinjeno od sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera tijekom života, nasilje od nepartnera od petnaeste godine, nasilje od obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi, nasilje bilo kojeg počinitelja tijekom odrasle dobi te seksualno uznemiravanje na poslu tijekom života.

Da su bile žrtve psihološkog nasilja od sadašnjeg ili bivšeg partnera izjavilo je 27 posto žena, a primjerice u Finskoj je to izjavilo 50 posto, što ne mora nužno značiti da je partnerskog nasilja više, nego da su ispitanice bez zadrške tako bilježile odgovor na pitanje, kaže Rogić-Hadžalić. Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u odnosu prema fizičkom nasilju njih osam posto izjavilo da je doživjelo fizičko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući prijetnje. Ako se analizira dob žena koje su doživjele partnersko nasilje, najučestalija je skupina od 18 do 29 godina (njih 37 posto), a u dobnoj skupini od 65 do 74 godine njih 24 posto. To, prema riječima Rogić-Hadžalić, pokazuje da je partnersko nasilje najučestalije u mlađim dobnim skupinama koje možda lakše prijavljuju nasilje, ali je prisutno i u starijim dobnim skupinama. Deset posto žena izjavilo je da je doživjelo psihičko nasilje u obitelji u odrasloj dobi. Njih šest posto izjavilo je da je doživjelo seksualno nasilje od obiteljskog nasilnika, a 15 posto ispitanica izjavilo je da je bilo izloženo fizičkom ili seksualnom nasilju, uključujući prijetnje obiteljskog nasilnika.

U odnosu prema svim navedenim vrstama psihičkog i seksualnog nasilja od obiteljskog nasilnika, podatak za dobnu skupinu svih ispitanica od 18 do 74 godine visokih je 15 posto, kaže sugovornica. Radi usporedbe, podaci pokazuju da je 15 posto udio ispitanica u Sloveniji od 18 do 74 godine koje su izjavile da su bile izložene nasilju obiteljskog nasilnika, potom podaci pokazuju da je taj udio u Francuskoj 19 posto, u Austriji 20, Slovačkoj 33, a najmanje u Bugarskoj, 10 posto.

U odnosu prema svim ispitanicama od 18 do 74 godine, njih 36 posto u Hrvatskoj je izjavilo da je doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja na poslu. Podaci za druge zemlje pokazuju također visoke udjele seksualnog uznemiravanja na poslu. Takvih pojavnih oblika kod ispitanica u Austriji je 27 posto, Sloveniji 32 posto, Estoniji 33 posto, Nizozemskoj 41posto i Danskoj 46 posto. Najmanje je slučajeva seksualnog uznemiravanja na poslu u Latviji (11 posto).

Istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju pruža priliku za dobivanje statističkih rezultata o rodnoj dimenziji značajnih vrsta kriminala, međuljudskim uvjetima koji bi mogli utjecati na obrasce kriminala, osobnim posljedicama kriminala, praksi prijavljivanja, stavovima prema policiji, spremnosti sustava i intenzitet određenih vrsta zločina. Točni podaci o rodno uvjetovanom nasilju ključni su za razvoj učinkovite i djelotvorne politike. U razmatranju te problematike, ističe Rogić-Hadžalić, treba voditi računa kako podaci pokazuju da se nasilje još uvijek premalo prijavljuje jer samo oko trećine žena prijavljuje fizičko ili seksualno zlostavljane svojih partnera.

Rezultati ovog istraživanja pružaju potrebne informacije u području kreiranja socijalnih i ostalih politika, u različitim znanstvenim analizama i međunarodnim usporedbama te općenito za informiranje šire javnosti o rodno uvjetovanom nasilju. Rogić-Hadžalić kaže da je projekt omogućio izgradnju pune infrastrukture potrebne za potencijalne buduće statističke pothvate povezane s anketama o viktimizaciji. Anketa o rodno uvjetovanom nasilju istraživanje je kojim se namjeravaju adresirati podatkovne potrebe s obzirom na Istanbulsku konvenciju.

Budući da je Konvencija usmjerena zaštiti žena od nasilja, državama koje su provodile anketu ostavljeno je na izbor hoće li u ovu anketu uključiti i mušku populaciju jer Eurostatova metodologija to dopušta. Hrvatski DZS odlučio je uključiti muškarce u uzorak primarno zbog toga što se u Hrvatskoj ne provode viktimološka istraživanja, te je to bila jedinstvena prilika da se obuhvate oba spola. Trenutačno predstavljeni podaci obuhvaćaju samo žene, a razlog je tomu što neke zemlje nisu uključivale muškarce u uzorak, pa bi bila upitna usporedivost podataka.

Dijana Pavlović
Dubravka Rogić-Hadžalić načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika

Podaci pokazuju da se nasilje još uvijek premalo prijavljuje jer samo oko trećine žena prijavljuje fizičko ili seksualno zlostavljane svojih partnera.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BIT ĆE TO PRVI CJELOVITI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Gradit će se prva domaća energana koja pretvara mulj i blato u energiju

2

HRVATSKE ZRAČNE LUKE BILJEŽE SVE BOLJE REZULTATE

Na Klisi četiri puta više putnika nego na Krku

3

FOKUS NA INOVATIVNE TEHNOLOGIJE

Perspektiva je da osječki IT sektor bude još uspješniji