Ekonomija
PREDSTAVLJENI REZULTATI PROJEKTA “CROVIZONE”

Širiti vinogradarska područja i dati priliku novim sortama
Objavljeno 29. travnja, 2023.
Klimatske su promjene prisutne i neizbježne, čulo se na konferenciji projekta

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održana je završna konferencija projekta "Crovizone – prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", a koji je trajao tri godine. Sufinanciran je od Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u njegovoj provedbi sudjelovali su stručnjaci sa zagrebačkih Prirodoslovno-matematičkog te Agronomskog fakulteta, potom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koji je ujedno i nositelj projekta.



Klimatske su promjene prisutne i neizbježne, čulo se na završnoj konferenciji projekta.

"Vinogradarsku proizvodnju trebamo prilagoditi novim uvjetima, generalno, uvjeti prolagodbe isti su i za kontinentalni i za primorski dio Hrvatske i odnose se ponajprije na promjenu određenih agrotehničkih zahvata koji se obavljaju u vinogradima, a koje također treba prilagoditi novim uvjetima", rekao je prof. dr. sc. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dodao kako se tu prije svega misli na promjenu uzgojnih oblika, prilagodbu zahvata zelenog reza, prilagodbu termina berbe, a koji postaju sve raniji, te nakon toga treba svakako i razmišljati o navodnjavanju kao neizostavnoj mjeri jer voda je bitan resurs koji je ograničene dostupnosti u svijetu novih klimatskih promjena.

Uz sve navedeno klimatske nas promjene potiču kako moramo razmišljati i o promjeni sortimenta.

"Većina sorti na koje smo se tradicionalno naviknuli i koje tradicionalno uzgajamo je dobra, međutim postoje nove sorte koje u tom kontekstu treba razmotriti i dati im priliku", naglasio je Karoglan.

Stručnjaci su se na konferenciji složili kako je ono o čemu definitivno moramo razmišljati širenje vinogradarskih područja u neke nove regije koje do sada nismo razmatrali, a nešto su hladnije i kao takve bi mogle biti pogodnije za vinogradarsku proizvodnju. To su prije svega dijelovi gorske Hrvatske, koji su se do sada smatrali nepogodnima za uzgoj vinove loze, međutim, ističu znanstvenici, neki izračuni agroklimatskih indeksa pokazuju da bi ta rubna područja Like i Gorskog kotara mogla biti vinogradarska zona A i u ovim novim vremenima klimatskih promjena vrlo zanimljiva područja za uzgoj vinove loze.

"U sklopu projekta istraživali smo tradicionalne sorte koje su najraširenije u Hrvatskoj te smo ih pratili kroz duže razdoblje. Radi se o graševini, malvaziji istarskoj, plavcu malom i nekim internacionalnim sortama poput chardonaya, merlota itd., a smatram kako bi u sljedećem istraživanju trebalo obuhvatiti i autohtone sorte kojih Hrvatska ima jako puno. Ono što vidimo kod ovih nabrojenih sorti je da i one izlaze iz svog uobičajenog areala. Primjerice, graševina, koja je bila tipična za Slavoniju, polako sve bolje rezultate daje u nekim hladnijim, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Hrvatske, pa će i te sorte zasigurno mijenjati svoje područje uzgoja", pojasnio je Karoglan te dodao kako su vinogradari svjesni stanja i dosta toga već primjenjuju jer i kroz kemijski sastav grožđa i vina vidljivo je da su klimatske promjene tu, a vinogradari i vinari već su im doskočili i usvojili mnoge zahvate u vinogradima i podrumima kako bi se prilagodili tim promjenama.

Voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Ivan Prša istaknuo je kako širenjem na područja koja do sada nisu bila prihvatljiva u posljednjih 15 godina vidimo da gorski dio postaje sve prihvatljiviji za sadnju vinograda kao i sadnja vinograda na višim nadmorskim visinama.

Cilj je projekta bio povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatskog vinogradarstva vezano uz utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju grožđa i vina kroz reviziju vinogradarskih zona Hrvatske. Njime se željelo pozitivno utjecati na minimaliziranje šteta u sektoru vinogradarstva i vinarstva uvjetovanih klimatskim promjenama te iskorištavanje potencijalno pozitivnih utjecaja klimatskih promjena.

Tihana Eršek Cicvarić
Vegetacija i pupanje kreću sve ranije
Maja Telišman Prtenjak, meteorolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknula je kako podatci govore da će pojava mraza biti sve rjeđa, no, unatoč tomu, šteta neće biti manja jer vegetacija kreće sve ranije. “Podaci govore kako će se mraz pojavljivati rjeđe, no poanta je da, bez obzira na to, šteta neće biti manja, jer vegetacija i pupanje, koje je najosjetljivija faza, sve ranije kreću. To što ćemo ih imati manje ne znači da ćemo se sačuvati od njih te isto tako nećemo sačuvati urod od mogućih šteta od mraza od koji ćemo se obraniti - teško, no prilagodbom određenog sortimenta i agrotehničkih mjera koje se mogu primjenjivati pokušavamo malo zaštititi u smislu da vegetacijski ciklus starta kasnije”, rekla je Telišman Prtenjak.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PAD POTRAŽNJE

U Americi silosi prepuni kukuruza

2

OBRAZOVANJEM DO RASTA PRODUKTIVNOSTI

Manje je poljoprivrednika samo s osnovnom školom

3

UGOSTITELJI JOŠ U FAZI PRILAGODBE

Napojnice su - prilika za privlačenje radne snage