Autoglas
BLIŽI SE 2035.

Hoće li Hrvatska biti groblje starih auta?
Objavljeno 21. veljače, 2023.
Europski parlament donio je uredbu o obveznoj promjeni nulte stope emisija kod svih novih automobila i kombija od 2035. godine

Jedna od glavni tema proteklog tjedna bila je odluka Europskog parlamenta o obveznoj primjeni nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se za 12 godina više neće moći prodavati novi automobili na benzin i dizel. Riječ je o dijelu zakonskog paketa "Spremni za 55", a izglasan je tijesno - za je bilo 340 europarlamentaraca, 279 je bilo protiv i 21 je bio suzdržan. Za su bili zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala.



Neizvjesnost


I tako, od 2035. godine s tvorničkih traka više neće silaziti benzinci i dizelaši, već isključivo nova vozila s nultom stopom štetnih emisija. Prijelazni ciljevi smanjenja štetnih emisija za 2030. su 55 posto za automobile i 50 posto za laka gospodarska vozila. U praksi to znači da novi automobili i kombiji na tržištu više neće smjeti ispuštati CO2, ali s cesta neće nestati automobili s motorima na unutarnje izgaranje. U Hrvatskoj svakako ne.

Naime, građani će i nakon 2035. godine moći još voziti svoje postojeće automobile s motorima na unutarnje izgaranje, pa i kupovati rabljene automobile na benzin i dizel. Kako će se ova situacija odraziti na Hrvatsku i njezin vozi park? Odmah možemo reći da će doći do dodatnog starenja voznog parka, koji je danas visokih 15 godina.

Bogati zapad Europe, uključujući i skandinavske države, bit će u mogućnosti keširati za nove automobile, no za Hrvatsku u ovom trenutku to je utopija. Strahuje se kako će isluženi klasični automobili, koji će i za 10-ak godina imati vrijednost, završavati u velikom broju i na našim cestama. Prosječna starost vozila u Hrvatskoj je 15 godina, a s trendovima koje pratimo to će samo rasti. Zapadne zemlje EU-a će se rješavati svojih starih vozila prije 2035. kad bi trebala biti u primjeni europska uredba o zabrani prodaje dizelaša i benzinaca, a stara vozila završavat će u siromašnijim i nerazvijenim zemljama. Istovremeno, starim automobilima dovodimo u pitanje sigurnost na cestama, a posljedično tu je strah i od veće smrtnosti.

Iako djeluje daleko, 2035. godina je mnogo bliža no što se čini, tako da je potpuno nejasno kako se u tako kratkom vremenu misli izgraditi dodatne kapacitete za proizvodnju električne energije, još i više kako za milijune i milijune automobila osigurati punjenje električnom energijom u vremenskom standardu današnjeg točenja goriva. Puno je to pitanja i strahova.

Za i protiv


Pučani i konzervativci bili su protiv ove zabrane. Tako je pučanka Barbara Thaler upozorila da će EU "stvoriti još veću ovisnost o Kini o rijetkim zemnim metalima", budući da ih EU uglavnom uvozi iz Kine, a oni se koriste u punjivim baterijama za električne i hibridne automobile.

Eurozastupnica (EPP/HDZ) Sunčana Glavak naglasila je da podržava "raznolikost tehnologije i transformaciju sektora", ali da zabrane "nisu dobar smjer". Automobilska industrija EU-a odgovorna je za više od sedam posto BDP-a i osigurava gotovo 13 milijuna radnih mjesta. "Moramo osigurati da novom regulativom ne ugrozimo radna mjesta i da ne ograničimo potencijal kojim inovacije mogu doprinijeti našem gospodarstvu. Za pojedina područja koja nisu dobro prometno povezana posjedovanje osobnih automobila nije luksuz, već minimum životnog standarda. Zbog toga bismo trebali razviti široke programe kojima bismo poduprli naše građane u kupnji okolišno prihvatljivijih vozila", rekla je Glavak.

Cestovni promet krivac je za otprilike petinu emisija stakleničkih plinova u EU-u, a vozila s nultom stopom štetnih emisija trebala bi utjecati na povećanje kvalitete zraka i pozitivno utjecati na zdravlje ljudi. Automobilska industrija počinje slati signale da je spremna na promjene. Francuski Renault planira već od 2030. godine prodavati samo električne automobile u Europi, a južnokorejski Hyundai najavio je da će od 2035. godine Europi nuditi samo električne automobile. Američki Ford i švedski Volvo podržali su zabranu prodaje automobila na fosilna goriva.

Milan Bugarić
PITANJA NA KOJA JOŠ NEMA ODGOVORA
Glavni krivac za oblikovanje, raspravu i implementaciju ove uredbe zastupnik je nizozemskih liberala u Europskom parlamentu Jan Huitem. On je, naime, sastavio izvješće o reviziji europskih CO2 standarda za nove automobile i kombije. Njegove su osnovne teze da radi ekološke zaštite i vraćanja ugljične ravnoteže do 2050. godine promet mora u tom pogledu postati neutralan. S obzirom na ovakve odredbe, on će to i biti, no riječ je tu i o jednom nonsensu – koliko se god povećava udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora – sunce, vjetar, voda – jasno je da se do navedene godine neće prestati proizvoditi električna energija iz fosilnih goriva. Tim više što Europa ima na stotine milijuna automobila koji se pojavljuju kao nova, ne baš mala, trošila. I pitanje za kraj - bit će automobila na struju, no hoće li biti energije za njih?

CIJENA DIZELA I BENZINA LETI U NEBO?
Strahuje se kako će cijene fosilnih goriva osjetno porasti kao i porezna davanja, tako da će ljudi biti prisiljeni sami odbacivati konvencionalne automobile. Dijelom će se iz tih izvora namirivati povlastice za kupnju električnih automobila. Progon “fosila” je s jedne strane opravdan, s druge nelogičan, jer “mrski” dizelaši imaju najmanju potrošnju goriva. Automobili oko 4,5 litara, kombiji za devet putnika sedam litara. Je li onda ipak bilo održivije ekološko-tehnološki dotjerivati postojeće ili činiti nagli zaokret koji donosi jako mnogo pitanja na koja danas – nema odgovora.