Novosti
PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Šimpraga: Pred Hrvatskom su brojni izazovi da bude tolerantnije društvo
Objavljeno 23. svibnja, 2022.

Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga istaknula je u ponedjeljak da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir za manjine, ali i kako treba shvatiti upozorenja Vijeća Europe da su pred njom još brojni izazovi kako bi izrasla u otvorenije i tolerantnije društvo. "Republika Hrvatska je prepoznala važnost manjinskog pitanja i još se 1997. godine ratifikacijom Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe obvezala podnositi izvješća VE-u o zakonodavnim i drugim mjerama za ostvarivanje načela iz Konvencije. Savjetodavni odbor prepoznao je brojne aktivnosti koje je ova vlada provodila s ciljem daljnjeg unapređenja položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj", rekla je Šimpraga u govoru na skupu Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Međutim, poručila je, važno je ozbiljno shvatiti i iznesena upozorenja.



Hrvatska danas ima dobar zakonodavni okvir kada je riječ o manjinama, a ohrabruje, dodala je, i promicanje ravnopravnosti u strukturama državne i regionalne razine, kao i stupanj zastupljenosti nacionalnih manjina i savjetovanja s njima, koji su zadovoljavajući. Šimpraga je istaknula da je za proces pomirenja i međukulturnog dijaloga važnost imala i prisutnost bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obilježavanju VRO-a Oluja u Kninu 2020., što je pomoglo da hrvatsko društvo napravi važan iskorak prema putu pomirenja, ali i prepoznavanja srpskih žrtava u vrijeme Domovinskog rata. No, dodala je, s druge strane, treba sagledati i negativne strane u mišljenju Savjetodavnog odbora, u kojem se ističe da zabrinjava porast govora mržnje. Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava smatra da ne ohrabruju podatci o podzastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u državnim tijelima i javnim službama, kao i to što su žrtve protumanjinske retorike i predrasuda najčešće pripadnici srpske i romske nacionalne manjine.
Predsjednica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije Marie B. Hagsgård kazala je kako su vrlo sretni kada čuju o napretku u Hrvatskoj u vezi s pitanjem prava nacionalnih manjina. Htjela bih, kazala je, da predstavnici nacionalnih manjina Savjetodavnom odboru kažu za koje bi praktične mjere htjeli da budu implementirane, kao i da vlast kaže koje bi korake ubuduće mogla poduzeti u pitanju njihovih prava.

Kako bi se prevenirali mogući budući sukobi u vašem društvu, od vitalne je važnosti ne samo da se čuje glas nacionalnih manjina nego i da imaju utjecaj na pitanja koja ih se tiču, poručila je Hagsgård, naglasivši da dijalog i kompromis mogu dovesti do dobrih rješenja za unaprjeđenje društva tako da i većina i manjine u društvu imaju dobar život. H
OBRAZOVANJE NA MANJINSKIM JEZICIMA
Dvodnevni međunarodni skup "Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima" okupio je u Zagrebu, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, predstavnike nacionalnih manjina te učitelje i nastavnike. Saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ocijenio je da multikulturalnost i interkulturalnost u nekim sredinama u Hrvatskoj funkcioniraju bez obzira na jezične razlike. No na nekim područjima, poput Vukovara, dodao je, nažalost, još postoji dominantan pristup u kojem suradnja, razmjena iskustva i korištenje zajedničkih povijesnih temelja i baština nije nešto čemu treba dati pravo građanstva. Saborski zastupnik Furio Radin smatra kako manjine mogu biti definirane kao mostovi koji spajaju nacije i države. Takav svijet je, prema njegovim riječima, samo donekle istinit, a u mnogim situacijama je virtualan. Na skupu je bio i UN-ov posebni izvjestitelj o manjinskim pitanjima Fernand de Varennes, koji je upozorio da su dvije trećine govora mržnje koji se pojavljuje na društvenim mrežama usmjerene protiv manjina, prije svega protiv pripadnica manjinskih zajednica.

Možda ste propustili...