Regija
KARANAČKA ULICA ZABORAVLJENOG VREMENA

Svaki predmet naći će se u Registru kulturnih dobara
Objavljeno 22. listopada, 2021.
Na tisuće predmeta u zbirci popisuju studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta
KARANAC



Ulica zaboravljenog vremena u sklopu karanačke Baranjske kuće mjesto je već nadaleko poznato brojnim turistima.



Na relativno malom prostoru vidjeti se može kako se u selu nekada živjelo, uz naglasak na već pomalo izumrle obrte. Kovačnica, stolarska radnja, stari mlin, ledara, nekadašnja brijačnica i seoska gostionica, samo su dio tamošnjih sadržaja. U brojnim manjim ili većim prostorijama smješteno je nekoliko tisuća raznih izložaka karakterističnih za život na području Baranje i Slavonije prije stotinjak i više godina. I do sada su brojni stari predmeti tamo bili tematski dobro posloženi, a ubuduće će svi biti upisani u registar materijalne baštine Republike Hrvatske. Već pet dana, naime, popisuju ih studenti četvrte i pete godine zagrebačkog Filozofskog fakulteta, na čelu sa Sanjom Lončar, docenticom na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropolgiju.

- Došli smo na poziv Mirele Ravas, etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Osijeku, i u suradnji s Ministarstvom kulture - kaže docentica Lončar, objašnjavajući kako im je cilj izdokumentirati predmete (fotografiranje, mjerenje dimenzija...) u svrhu registracije cijele zbirke, odnosno njihovog upisa u Registar kulturnih dobara RH, kako bi se mogli adekvatno štititi. Dodaje kako je riječ o prilično velikoj, zanimljivoj i posloženoj zbirci.

- Ovo je samo početni korak prema konačnoj zaštiti ove zbirke, koju je vlasnik godinama prikupljao. Uza sve, treba istaknuti kako smo spojili ugodno s korisnim, jer je ovo jako dobra terenska nastava i stručna praksa za naše studente koji se obrazuju kako bi radili u muzejima ili bili konzervatori u konzervatorskim odjelima - kaže, napominjući kako joj se zbirka čini prilično vrijednom, prije svega zbog velikog broja predmeta te zbog činjenice da se lijepo mogu vidjeti proizvodni procesi u pojedinim obrtima, odnosno promjene u materijalima i različitim tehnologijama. Izrazila je nadu da će sve skupa postati stručno prezentirana zbirka, koja neće privlačiti samo turiste, već i učenike te studente koji mnogo detaljnije promatraju predmete. Struka ističe kako je prilično zgodno što su na pojedinim mjestima rekonstruirani cijeli proizvodni procesi, poput kovačnice s mijehom za vatru i ostalim sadržajima koje je moguće dovesti u funkciju. Potvrđuju kako je karanačka zbirka u Ulici zaboravljenog vremena jedna od najbrojnijih i najšarolikijih te da ju svakako treba posjetiti.

A Vladimir Škrobo-Bajo, vlasnik Baranjske kuće i idejni tvorac Ulice zaboravljenog vremena, stare predmete skuplja već više od 20 godina. Svi su mu podjednako dragi, a kada ih je skupio popriličan broj, odlučio je krenuti u izgradnju ulice. Prethodila je kupnja prvog od sedam starih ambara u koje tematski smješta radionice.

- Vlasnik tog prvog ambara htio ga je spaliti, što sam uspio spriječiti. Kupio sam ih još šest i tako je sve počelo. Stare predmete i nadalje ću skupljati. Netko mi ih pokloni, netko proda, ali svaki predmet priča svoju priču i jasno je naznačeno odakle potječe. Ja ih, na neki način, samo čuvam od zaborava - kaže Škrobo. Nedavno je počeo skupljati i stare cigle, prije svega s područja Karanca, odnosno Baranje (ali i šire), od kojih planira napraviti izložbu. Najstarija potječe iz vremena kada su na ovim prostorima vladali Rimljani…



Ivica Getto
Možda ste propustili...

GODIŠNJICA AKCIJE "TORJANCI 91."

Vojna akcija koju pamte generacije

"ZASADI STABLO, NE BUDI PANJ"

Učenici posadili tri sadnice javora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KLJUČEVI GRABOVAČKE MRTVAČNICE NEDOSTUPNI

Pokojnika su iz Grabovca morali voziti u Beli Manastir

2

DOBIVENA GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Regionalne će klaonice podići i prodaju i cijenu

3

STIŽE POMOĆ ZA OCA I DVA SINA

Priča o siromašnoj obitelji Horvat dirnula je ljude dobrog srca