Novosti
CIJENE RASTU, NITKO NE ZNA KOLIKO I DO KADA

Kada jednom krene, teško je zaustaviti val poskupljenja
Objavljeno 13. rujna, 2021.
Nemali broj ljudi više je trošio nakon "posne" 2020., a i sirovinska godina je lošija

Kraj ljeta i uglavnom dobre vijesti koje stižu o turističkoj sezoni i posezoni u Hrvatskoj zasjenila su poskupljenja koja su zahvatila gotovo sva područja života i gospodarstva, od prijevoza, zbog skupljeg goriva, do viših cijena hrane.



U prvih pola godine prosječna inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila je 1,2 posto, naveo je prošlog tjedna ministar financija, pri čemu je najveći doprinos njezinu rastu došao od rasta cijena nafte. Na inflaciju je utjecala i veća potrošnja, odnosno nemali broj građana, nakon "posne" prošle godine, u ovoj više troši, a zbog klimatskih nepogoda lošija je i sirovinska godina u mnogim područjima.

Ekonomski stručnjak Velimir Srića kaže nam kako je inflacija prilično opasna stvar te ju se ne bi smjelo pustiti da se razbukta jer ona poremeti racionalnost svih ekonomskih odnosa brzim rastom cijena. Kaže da je tome s jedne strane pridonijela činjenica da su brojne države "upumpavale" novac u sustav, poticajima gospodarstvu i na slične načine, i time pridonijele potrošnji iza koje nema realne proizvodnje.

Manja proizvodnja


"S druge strane, klimatske promjene i loša meteorološka sezona te potresi prouzročili su smanjenu proizvodnju nekih stvari, hrane prije svega, i onda manjkovi izazivaju rast cijena. S treće strane, rast cijena je u Hrvatskoj rezultat i dobre turističke sezone i činjenice da su onda ugostitelji, pa i svi ostali, to probali iskoristiti u jednom dijelu zemlje, a što se onda prelilo i na druge. To je psihologija. Kada netko diže cijene, dižem i ja, bez obzira na to ima li u tome logike ili ne. I četvrto, inflacija je najopasnija kada je svi očekuju i kada se na nju prilagođavaju unaprijed. Drugim riječima, ako kažete da će biti inflacija od pet posto, onda ni privreda niti pojedinci ne žele trpjeti tih pet posto, nego sami povećaju cijene iznad toga, ako to mogu", ističe Srića, zaključujući kako ima jako puno elemenata koji su tome pridonijeli i puno onih koji će tek pridonijeti. To je prije svega, kaže, i svjetska situacija, gdje također iz postpandemijskih razloga raste potrošnja. Građani su štedjeli dok je pandemija bila intenzivnija, dok je trajao "lockdown", i nisu imali na što trošiti.

Na pitanje hoće li se rast cijena i inflacija zaustaviti do kraja godine odgovara kako misli da neće, zato što je to "val koji kada krene, traje i teško ga je jednostavno zaustaviti". Dodaje kako u Hrvatskoj još postoji očekivanje uvođenja eura kroz neko kraće vrijeme, što je također uvijek izazivalo neki mali inflacijski val u svim zemljama koje su ga uvodile, pa će izazvati i u Hrvatskoj, kroz zaokruživanje cijena i činjenicu da će svi probati iskoristiti to što se prelazi na euro tako da malo podignu cijene.

"Sve u svemu, što se tiče inflacije, nisam optimist. S druge strane, imali smo i imamo izgleda za pristojniji gospodarski rast i očekujemo veće povlačenje novca iz EU-a, tako da taj udarac ne bi za Hrvatsku trebao biti toliko gadan koliko bi bio da nema tih okolnosti. Vlada se uglavnom ponaša prilično oprezno. Ministar financija vodi brigu i odluke koje donose su relativno racionalne. Ponašaju se u skladu s uvjetima koji za njih nisu bili jednostavni, dosta principijelno, s tankom većinom u Saboru", zaključuje Srića.

Ekonomski stručnjak Drago Jakovčević izvore inflacije i poskupljenja objašnjava problemima izazvanima COVID krizom kada je sve "zamrznuto" i stale su proizvodnje. "Sada, u uvjetima porasle potražnje, pa u skladu sa zakonima tržišne ekonomije, rastu cijene. Nastavno na to dogodile su se i neke druge stvari i trendovi koji nisu prisutni samo kod nas, nego na svjetskim tržištima. Primjerice, rast cijena građevinskog materijala - cement, željezo, obojeni metali, da ne spominjemo poljoprivredne proizvode od žitarica i uljarica nadalje. Sve živo je poskupjelo", kaže Jakovčević.

Teško prognozirati


Prema njegovim riječima, problem je kod mjerenja inflacije i ono što se uzima u košaricu namirnica te ulazi u prosječnu stopu inflacije ili prosječni porast cijena na malo. Mi svi osjećamo, dodaje, da sada već osjetnije manje možemo kupiti za isti novac, iako nas službena statistika uvjerava da je inflacija od 2,2 do 2,3 posto. Naime, ako je u građevinskoj industriji nešto poskupjelo 30 ili 40 posto, a nešto 50 ili 100, pa čak i 200 posto, ljudi se pitaju otkuda to da inflacije nema ili da je ona tako minimalna, dodaje.

"Treba promijeniti kriterije, odnosno pondere, vaganje artikala koji ulaze u košaricu za izračun inflacije. Definitivno, recimo, poskupljenje goriva tu ulazi, stanarina također, a rast cijena stanova ne. Siguran sam da će se, ako dođe do nastavka trenda rasta cijena, u to uključiti i monetarna politika, koja će onda podignuti kamatne stope, ali bi se u tom slučaju smanjio i interes investitora i ponuda i onda će se kroz to smanjiti i potražnja. Kada se to dogodi, po prirodi stvari cijene će ostati na istom ili padati. To bi bio nekakav scenarij. Koliko će doista cijene rasti, vrlo je teško prognozirati. No, doista je činjenica da smo suočeni s velikim rastom cijena. Osobito me brine stanje u građevini. Posve je normalno da će cijena stanova, koja je porasla uvjetovana većom potražnjom za njima, sada porasti i zbog tzv. troškovne inflacije. Naime, poduzetnik koji je sada više novca morao potrošiti da bi napravio neku nekretninu, normalno da će za nju tražiti i veću cijenu", kaže Jakovčević.

On potvrđuje da bi dosadašnja iskustva mogla govoriti kako će se ovakva situacija protegnuti i na sljedeću godinu. Kaže, vidjet ćemo što nam govori statistika nakon sezone i ljetnih odmora, što je sve cjenovno poraslo ili nešto eventualno palo, ali boji se da je sve - poskupjelo.



Igor Bošnjak
9,3

posto su u kolovozu po DZS-u porasle cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj

2,8

posto iznosila je inflacija u srpnju, na godišnjoj razini, što je najviše od travnja 2013.

KAKO POMOĆI?
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu su porasle za 9,3 % u odnosu prema istom mjesecu lani, što je njihov najveći skok od kada se prate ti podatci. To je šesti mjesec zaredom da proizvođačke cijene u RH rastu na godišnjoj razini, a njihov rast ubrzava. Statistika pokazuje da su na taj rast dobrim dijelom utjecale cijene energije. I ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je kako Vladini resori razmatraju načine na koje država može pomoći građevinarima čije je poslovanje ugroženo izraženim rastom cijena građevinskog materijala. Horvat kaže kako “ulazimo u razdoblje povećane inflacije u kojemu će Vladina pomoć biti potrebna” i to ne samo unutar granica RH nego i na razini Europske unije jer su EU-ove kvote za uvoz pojedinih materijala već u rujnu ispunjene. To je jedan od razloga rasta cijena željeza, bakra, aluminija i drugih građevinskih materijala. Također, i prosječna cijena četvornog metra novoga stana u RH u prvom je polugodištu iznosila 13.385 kuna, što je 4,4 % više nego u istom razdoblju 2020. Proizvođačke cijene išle su gore i diljem svijeta, pa su tako, primjerice, u Kini porasle u kolovozu najsnažnije u 13 godina zbog visokih troškova sirovina u razdoblju snažne potražnje za robom koju je potaknulo ublažavanje koronamjera.

Možda ste propustili...

ČLANOVI VLADE DEMOKRATSKOG JEDINSTVA POSJETILI VUKOVAR

Pobjeda u ratu govori kako su donosili dobre odluke u teškim danima

ODBOR ZA MEDIJE POTVRDIO ŠVEBA KAO KANDIDATA ZA RAVNATELJA

Obuljen Koržinek: HRT ima brojnih problema, ali stanje nije katastrofično

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BEROŠ: U HRVATSKOJ 3053 NOVA SLUČAJA ZARAZE KORONAVIRUSOM

U OBŽ 125 novopozitivih na koronavirus, dvije osobe umrle, u VSŽ 107 novooboljelih, jedna osoba umrla

2

"BOGINJA LAŽNIH USANA" JEDNA JE MEĐU BROJNIMA

Nadriliječnici za nekoliko dana zarade do 100 tisuća eura i pobjegnu

3

ČLANOVI VLADE DEMOKRATSKOG JEDINSTVA POSJETILI VUKOVAR

Pobjeda u ratu govori kako su donosili dobre odluke u teškim danima