Iako prof. dr. sc. Jasna Horvat nije ostvarila prvobitni naum da popularizacijski simpozij koji se deset godina održava na Ekonomskom fakultetu nazove Aksiologijom, u svemu je drugome uspjela. Doduše, aksiologija je filozofska disciplina koja ispituje vrijednosti, a na Kreativnoj riznici (kako je popularizacijski simpozij nazvan) propituju se već cijelo desetljeće vrijednosti koje pripadaju svima, a koje postaju našima kada ih autorski potpišemo, odnosno kada postanu proizvodom kreativne industrije. Riznica, prvotno odaja u kojoj su se čuvale rize (svečane halje), danas označuje svaki prostor u kojemu se čuvaju - vrijednosti. U slučaju Kreativne riznice u nju je pohranjeno znanje za zajednicu, kako je to naglasila prof. dr. sc. Josipa Forjan.



Rizničarsku Knjigu postanka prelistale su u srijedu, drugog dana 10. Kreativne riznice, neumorne ispisivačice njezinih najvažnijih poglavlja - prof. dr. sc. Jasna Horvat, prof. dr. sc. Josipa Forjan, Ivana Jobst, univ. mag. oec., dr. sc. Ana Zrnić i Dora Radl Ćućić, univ. spec. oec. na okruglom stolu kojim je znalački moderirao izv. prof. dr. sc. Ivan Kelić. Kao gosti iznenađenja svoj su doživljaj rizničarskih vrijednosti podijelili dekan EFOS-a, prof. dr. sc. Boris Crnković i nekadašnji dekan, prof. dr. sc. Vladimir Cini, te rizničari Bojan Draksler (videozapisi) i Mario Miloloža (fotografija).

“Imala sam sreće dobiti za mentoricu prof. Horvat. Kada sam doktorirala, ona je već bila duboko u književnosti i počela je ulaziti u kreativnu industriju. Mi, statističarke i metodičarke, odlučile smo pokrenuti popularizacijski simpozij kreativne industrije, u čemu smo dobile podršku Uprave EFOS-a, studenata i medija. Krenuli smo u pravo vrijeme, pa sada možemo reći da se kreativna industrija uspostavlja u cijelom svijetu, a Hrvatska u tome ne zaostaje", istaknula je na početku okruglog stola Forjan. "Odlučile smo poginuti za ideju!" dometnula je Horvat, naglasivši kako su uspjeli ostvariti želju da praktičare i teoretičare kreativne industrije spoje u svojevrsnoj utopiji. "Da je moguće dosegnuti visoko postavljene ciljeve, dokazalo se već 2016. godine, kada smo svom fakultetu donijeli prvu Državnu nagradu za znanost. Te je godine naša tema bila Društveno odgovorna kreativnost, u kojoj smo ambiciozno pretjerivali, imali smo golem program i nevjerojatan broj sudionika. Pomaknuli smo Zemlju za milimetar", prisjeća se Horvat.

U tom su pomicanju granica imali punu podršku tadašnjeg dekana Vladimira Cinija, koji, kako je rekao, vjeruje u moto "Amateri i profesionalci razlikuju se samo u realizaciji". U to je vrijeme počeo predavati na kolegiju Kulturne industrije i na jedno je predavanje pozvao kolegicu Jasnu Horvat. Sve je dalje bilo, kako kaže, spoj znanja, slučaja i sretne okolnosti. Bio je predstavljač Horvatičine knjige Antiatlas, na prvoj promociji nekog izdanja lijepe književnosti na EFOS-u. "Znao sam da je mudro iskoristiti taj renesansni interes za znanje prof. Horvat, prepoznat od Beča do Pekinga, te da moramo ozbiljnije ući u izučavanje i poučavanje kreativne industrije. Stoga sam podržao ideju o Kreativnoj riznici, iako je bilo i otpora na fakultetu tipa ‘mi smo ekonomisti, nismo kulturnjaci‘", prisjetio se Cini. Njegov nasljednik, dekan Crnković nastavio je jednako zdušno podupirati Kreativnu riznicu. "Ovaj je popularizacijski simpozij pomogao u brendiranju Fakulteta, događaj je to koji izaziva pozornost i velike dosege. Zahvaljući njemu dobili smo i Aulu glagoljice, a najviše od svih profitirali su studenti - volonteri, kojima je uvelike odredila životopise", istaknuo je Crnković.

Volonterka je kao studentica bila i Ivana Jobst, predsjednica Organizacijskog odbora. "U kabinetu profesorica Horvat i Forjan povuče te ta navjerojatna energija, a one su zaključile kako sam sposobna preuzeti volonterski sustav, odnosno upravljanje ljudskim kapitalom", rekla je Jobst. Novcem pak upravlja Ana Zrnić.

"Na Kreativnoj riznici testiram određene modele upravljanja financijama. Financije također mogu biti kreativne. Jednom sam i pogrebno poduzeće nagovorila na donaciju", kaže Zrnić. Dora Radl Ćućić sudjeluje na Riznici od njezinih početaka, a u međuvremenu je postala koordinatorica nacionalnog dijela Milenijskog natjecanja iz kreativne industrije, koje je pod skutima Kreativne riznice. "Mladi se ljudi na svim obrazovnim razinima i njihovi mentori izražavaju u svim sektorima kreativne industrije nadahnuti baštinom", pojasnila je Radl Ćućić.

Nadahnuća ne nedostaje ni Mariju Miloloži, dugogodišnjem fotozapisničaru Riznice, kojega izdvaja oko za detalj i art-pristup. Svaki rizničar ima omiljenu fotografiju s njegovim potpisom (ili stotine njih!), a folder "Miloloža" mnogi na EFOS-u, pa i lokalni mediji. "Svaka je Kulturna riznica drukčija! Iako se događa u istom prostoru i organiziraju je isti ljudi, uvijek se dogodi drukčija čarolija", uvjeren je. Čaroliji je ne jednom svjedočio i Bojan Draksler i njegov tim, napose u pandemijskoj godini, kada je Riznica, zahvaljući kamerama, opstala na društvenim mrežama, YouTubeu i u ‘‘oblacima‘‘. Neuništiv je rizničarski duh ilustrirao anegdotom o golemom crvenom tepihu koji je, u jeku ‘‘novog normalnog‘‘, za "studio" Riznice kupila Forjan. Taj je red carpet govorio kako je znanje i oni koji ga nose kao orden zaslužilo zvjezdani tretman čak i u grubom vremenu kada su se zamalo i zvijezde ugasile. Možda su baš zbog toga poslije za Riznicu kupili više desetaka rasvjetnih tijela zvjezdanog oblika, kako bi osvijetlili put u budućnost u kojoj, prema riječima Horvat i Forjan, očekuju da će Osijek biti središtem kreativne industrije, da će na EFOS-u postojati smjer Kreativna industrija, da će glagoljica biti uvrštena na Popis nematerijalne baštine UNESCO-a te da će osnažiti još mnoge mlade ljude za to da budu pretjerani u želji i žrtvi da ju ostvare.