Hrvatsko društvo nije sklono radikalizaciji, te bi se izborna kampanja u kojoj je naglasak samo na vrijeđanju oponenata, galami, neprimjerenoj javnoj komunikaciji mogla onima koji ju na taj način vode obiti o glavu i izazvati kontraučinak - zbuniti i otjerati birače.

Ističu to ovih dana pojedini politički analitičari i sociolozi. U prilog toj tvrdnji dijelom idu i rezultati najnovijeg istraživanja Crobarometar Nove TV, koji pokazuju da nakon prvotnog uzleta i objave ulaska u izbornu utrku, unatoč upozorenju Ustavnog suda, predsjednik Republike Zoran Milanović gubi popularnost. Naime, prema Crobarometru, predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković prestigao je Milanovića, i u toj anketi se 31,7 posto ispitanika izjasnilo da sadašnjeg premijera žele i dalje na toj poziciji. Milanović je izgubio donedavnu prednost ispred Plenkovića i snažno pao na 23,5 posto.

Stalno potenciranje svađe, poručila je nedavno profesorica političke komunikacije na Fakultetu političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović, gostujući u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog", s jedne strane može uistinu mobilizirati ljude, a s druge ih strane može obeshrabriti. "Može se dogoditi, ako se nastavi ovakva komunikacija, da kažu: ovo je katastrofa, način na koji ovi ljudi razgovaraju je užasan i neću izići na izbore", dodala je.

Analizirajući reakciju HDZ-a nakon šokantne najave predsjednika Republike da će se kandidirati za premijera, kazala je da će se šok početi smirivati i da će se u politički teren ubacivati nove provokacije. "Ova situacija s Milanovićem je za njih komunikacijski istovremeno dobra i loša. U Hrvatskoj postoji dio ljudi koji naginju HDZ-u, koji nisu nužno HDZ-ovi tradicionalni birači, ali koji prepoznaju u HDZ-u nekoga s kime znaju na čemu su. Njima je HDZ prihvatljiv ili podnošljiv, da tako kažem, ako već nisu baš HDZ-ovi birači. Imate jedan drugi blok koji je izrazito antihadezeovski i to je zapravo taj blok koji je sada Milanović probudio. Postoji taj veliki rascijep", rekla je Grbeša Zenzerović za Hrvatski radio.

Premda su se, dodaje, u HDZ-u pomalo i "upecali" na Milanovićevu retoriku, sad imaju prostor da počnu komunicirati smireno i naglase svoja postignuća. "Bez obzira na sve probleme koje HDZ ima, a veliki su, postoji cijeli niz stvari koje su ipak odradili i sad je na njima da to iskomuniciraju", pojašnjava.



Također ističe kako govori i nastupi kakve ima predsjednik Republike mogu dovesti do zasićenja kod birača. "Moram reći da je Zoran Milanović u tome dobar. On je inteligentan, vrlo elokventan, koliko god je bezobrazan. Dakle, on to dobro radi, ali to će se iscrpiti. Ako imate samo to, ljude će to jednostavno zamoriti. Mislim da je zapravo na neki način i ovaj skup oporbe u subotu to pokazao. Odazvao se jedan broj ljudi, ali to nije bilo tako masovno, što je vjerojatno jednim dijelom posljedica i toga da je dio građana odbio taj način komunikacije ili zapravo nije znao, ako dođe na skup, što tad točno podržava. Mobilizacijski efekt je postignut, ali morat će razmisliti kojim smjerom krenuti komunikacijski jer samo to neće biti dovoljno", kazala je.

Pojavilo se nagađanje da bi se predsjednik mogao kandidirati na izborima za Europski parlament. Politolog s Instituta za društvena istraživanja Nikola Baketa kaže da možemo očekivati još šokova - od ostavke na poziciju predsjednika Republike u posljednji trenutak do ulaska u kampanju za europske izbore, koju bi koristio i za parlamentarne izbore. "Ako ova Milanovićeva kandidatura ne uspije, SDP može biti dugoročno u velikim problemima. To se dogodilo nakon odlaska Milanovića iz SDP-a, oni se sve vrijeme u ovih posljednjih osam godina pokušavaju sabrati. I očito, ako u osam godina nisu uspjeli iznjedriti neko stabilnije vodstvo, vidjeli su svoj spas u Milanoviću. Tako da je pitanje na kakvim će nogama biti nakon ovih izbora. Oni su otišli, što bi se reklo, ‘all in‘, znači, sve su dali na tu kartu. Ne uspiju li, mislim da slijedi veliko restrukturiranje", zaključuje.

Nikola Baketa spominje i polarizaciju političke scene i činjenicu da su ostale stranke potpuno pale u drugi plan. "Ovim je istupom Milanović napravio podjelu u dva tabora, no mislim da je pitanje duopola manje važno u odnosu prema tom diskursu i prema svađama koje se prelijevaju u društvo", upozorava Baketa. Smatra da će dva najveća tabora i dalje imati žestoku komunikaciju, a drugi će pokušati izboriti svoje manje pobjede. "Vidjeli smo na skupu Domovinskog pokreta da su više puta spomenuli Most, manje ljevicu, SDP i Možemo. Oni će se morati boriti unutar svojih manjih kampova, gdje je prostor sužen zbog dvije velike opcije", rekao je.