Luksemburg i Irska bili su i u 2023. godini na čelu EU-a po BDP-u po stanovniku, iskazanom standardom kupovne moći, a Hrvatska je uz bok Mađarskoj, uz blago smanjeni zaostatak za prosjekom Unije.

Luksemburški BDP po stanovniku, iskazan standardom kupovne moći, bio je lani gotovo dva i pol puta veći od prosjeka EU-a, izvijestio je Eurostat u preliminarnim procjenama. U Eurostatu nepromijenjenu poziciju Luksemburga na vrhu ljestvice zemalja Unije objašnjavaju velikim udjelom inozemnih radnika u radnoj snazi. "Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo, koje služi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju u izvješću. Njihova izdvajanja za potrošnju evidentiraju se na nacionalnim računima matičnih zemalja, objašnjavaju. Irska je ponovo zauzela drugo mjesto ljestvice, s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, nešto više od dva puta većim od prosjeka u EU-a. Visoka razina BDP-a po stanovniku u Irskoj djelomično se može objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih kompanija s vrijednim intelektualnim vlasništvom, podsjećaju u statističkom uredu. Ugovorna proizvodnja s tom imovinom uračunava se u BDP, a velik se dio prihoda vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvu, dodaje se u priopćenju. S velikim odmakom ponovno slijede Nizozemska i Danska, s BDP-om po stanovniku 30 odnosno 28 posto većim od europskog prosjeka.

Hrvatska je i u 2023. godini bilježila poboljšanje u odnosu prema prethodnoj godini, s BDP-om po stanovniku, iskazanim standardom kupovne moći, 24 posto nižim od prosjeka u EU-a. U 2022. zaostajao je za prosjekom Unije za 27 posto. Mađarska je lani bila izjednačena s Hrvatskom, a Latvija i Grčka bile su gotovo 30 posto ispod prosjeka. H