Tržište rada ostaje snažno, obilježeno rastom zaposlenosti, godišnjim padom broja nezaposlenih i sve većim udjelom stranih radnika i umirovljenika koji su iskoristili mogućnost povratka u radno aktivno stanovništvo, navode RBA analitičari u svojem komentaru podataka o stopi nezaposlenosti u Hrvatskoj. U odvojenom komentaru ističu i kako nastavak "dvoznamenkastog rasta nominalnih plaća uz usporavanje inflatornih pritisaka pogoduje jačanju kupovne moći kućanstava".

Navode kako u prilog tvrdnje o snažnom tržištu rada idu i podatci o mjesečnom padu registriranih nezaposlenih osoba (-2,7 %) uz blaži pad aktivnog stanovništva (-0,3 % u odnosu prema siječnju). Aktivno stanovništvo činilo je na kraju veljače 1,750.649 osoba, a broj registriranih nezaposlenih bio je 116.434. "Na godišnjoj razini, u odnosu prema veljači 2023., registrirana stopa nezaposlenosti niža je 0,1 postotni bod. Snižavanje stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je godišnjeg pada broja registriranih nezaposlenih (-1,3 %) uz rast broja aktivnog stanovništva (+1,1 % godišnje)", navode RBA analitičari.

S druge strane, prema privremenim podatcima DZS-a, broj zaposlenih u veljači je bio 1,634.215, što je povećanje za 1,3 posto na godišnjoj razini. Od toga se 1,416.227 osoba, ili 86,7 posto, odnosilo na zaposlene u pravnim osobama, 199.715 osoba, ili 12,2 posto, na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, a 18.273 osoba, ili 1,1 posto, na osiguranike poljoprivrednike. U veljači je najsnažnija godišnja stopa rasta zabilježena u građevinarstvu i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane.

Analitičari ističu kako bi ovu godinu trebala obilježiti slična kretanja, ali umjerenijom dinamikom. "Predviđamo tek minimalni pad stope nezaposlenosti. Rast zaposlenih bi, prema našim očekivanjima, najvećim dijelom mogao biti realiziran zapošljavanjem stranaca. Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje ‘uvoza strane radne snage‘ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina", navodi se u analizi.

U posebnom komentaru navode i kako je prosječna mjesečna netoplaća, u iznosu od 1239 eura, bila nominalno viša 13,3 posto u odnosu prema lanjskom siječnju. Prosječna brutoplaća bila je na godišnjoj razini viša 13,1 posto, a iznosila je 1695 eura. Realan rast prosječne mjesečne brutoplaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a netoplaće od ožujka 2023. Prosječna netoplaća viša je realno 8,8 posto u odnosu prema siječnju 2023., a brutoplaća je realno viša 8,6 posto. Medijalna netoplaća iznosila je u siječnju 1059 eura, što znači da je polovini radnika isplaćena netoplaća bila jednaka ili manja od tog iznosa, a drugoj polovini zaposlenika veća. Relativno snažan rast na mjesečnoj razini povezan je i s promjenama u obračunu plaća u sklopu porezne reforme.