VINKOVCI - Na redovitoj godišnjoj skupštini Ogranka Matice hrvatske prezentirano je što su vinkovački matičari radili u prošloj godini, a predsjednik, doc. dr. sc. Dražen Švagelj, održao je zanimljivo predavanje o temi "Ubijena i ranjena djeca u Domovinskom ratu evidentirana u Medicinskom centru Vinkovci".

U 2023. vinkovački Ogranak MH objavio je Zbornik radova "Zavičajni Dunav - promicatelji hrvatskoga identiteta na području hrvatskoga istoka", Godišnjak br. 40 i 10-ak knjiga "ratnih" autora.

- U protekloj godini imali smo ukupno 52 događaja, 42 u Vinkovcima i 10 izvan Vinkovaca, i možemo reći kako smo tijekom cijele godine svaki tjedan imali jedan događaj. Mislim da to nešto govori o našem radu – rekao je Dražen Švagelj, koji je u Domovinskom ratu bio član Kriznog štaba grada Vinkovaca zadužen za zdravstveni i socijalni život civilnoga dijela, a u bolnici, uz posao specijalista patologa, bio je i zamjenik ravnatelja, pa je ovom prigodom iznio niz podataka o kojima se, rekao je, u javnosti malo zna.

- Obrambeni rat protiv srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku počeo je 2. svibnja 1991. godine, kada je poginulo naših 12 redarstvenika iz Policijske postaje Vinkovci u zasjedi u Borovu Selu. U samim Vinkovcima rat je počeo 13. rujna 1991. godine sveopćim napadom na grad i najžešće je trajao do 15. svibnja 1992. Posljednje granate na grad su pale 5. kolovoza 1995., kada je bila akcija Oluja. Toga dana imali smo jednog poginulog i 16 ranjenih i to tada nije bilo u medijima da se ne uzbunjuje stanovništvo, pa taj podatak danas malo tko zna – podsjetio je Švagelj dodajući i kako su Vinkovci prvi grad u Hrvatskoj koji je napadnut granatama, 19. srpnja, i prvi grad koji je raketiran iz aviona, 22. srpnja 1991.

Vinkovačka bolnica nalazila se samo 300 do 500 metara od prve crte bojišta.

- Od 2. svibnja 1991. do 15. svibnja 1992. godine kroz patologiju je prošlo 319 ubijenih na širem području Vinkovaca, od toga 40 posto civila. Ukupno je riječ o 39 žena i 280 muškaraca. Među ubijenima je šestero djece do 18 godina, dva ženska i četiri muška djeteta. Najmlađe među njima bilo je dijete od 21 mjeseca, koje je poginulo u dječjem krevetiću. Prva žrtva među djecom stradala je 22. srpnja u Novim Jankovcima, a sva ostala djeca stradala su u Vinkovcima – rekao je predsjednik vinkovačke Matice dodajući kako je do 15. svibnja 1992. evidentirano 976 ranjenika, među kojima 23 djece do 18 godina. Lakše je ranjeno 9, teško 14 djece, a među stradalima bili su i brat i sestra i dva brata.

Žrtve bi, pa tako i kada je riječ o djeci, rekao je dr. Švagelj, sigurno bile veće da nije bilo zabrane okupljanja, odluke koju je donio Krizni štab na čelu s Ivanom Treberom. U Vinkovcima nitko nije poginuo u vrtiću, školi, gradskom prijevozu, rodilištu, tržnici ili na pokopu. M. Flego