ČENKOVO

Suho, toplo vrijeme pogoduje radovima na otvorenome pa i Općina Levanjska Varoš sa svojim komunalcem uređuje nerazvrstane ceste među kojima je na red došla i ona za Čenkovo, već četvrt stoljeća izumrlo selo kojem novi život daje OPG s kućom za odmor, ribnjakom, domaćim životinjama i pašnjačkim prostranstvima, tj. daljnjom turističkom vizijom.

Za Čenkovo kažu da je u Čarugino vrijeme bilo i selo njegovih jataka. Kako god, o njemu danas svjedoči tek pokoja ruševna kuća, zarasla u visoku travu, u kojoj je i groblje, bunar i spomenik žrtvama fašizma u centru, odakle se račvaju nekadašnje ulice čiji su putovi izbrazdani vagašima. Hodanjem se često nailazi na temelje nekadašnjih kuća.



Svaka aktivnost za izumrlo selo velika je stvar, na tragu nade da mu se nekako vrati život koji je 1931. ovdje živjelo 413 stanovnika, a 1948. samo 161 mještanin i od tada mu je naseljenost u padu, a službeno je posljednje dva (domicilna) stanovnika imalo popisom iz 2001. Istina, 2021. ima jednog stanovnika, vezanog za OPG.

Sudbinu sela, s dotad većinom pravoslavnim stanovništvom i nešto katolika, odredila je ratna 1942., kada ustaše upadaju u Čenkovo i odvode pravoslavce, od kojih je dio skončao u Jasenovcu, dio završio u radnim logorima po Njemačkoj, dio se kasnije vratio kući. Najbliži asfalt Čenkovu sada je u susjednom Milincu, od kojeg je udaljeno 1,5 km. Načelnik Levanjske Varoši Slavko Tidlačka kaže da je prvi dio puta, do Čenkova, nasut tucanikom, a iz izumrlog sela put od dva kilometra vodi u Vlatkovac, u Općini Čaglin. Može se doći i do Rozmajerovca, u našičkom kraju.

- Čenkovo je na obroncima Dilja i Krndije, pa smo prvo rješavali problem oborinskih voda, uredili dio kanala. Dolazile su vode iz šuma i jaraka, pa smo to usmjeravali, smirivali teren, da ne nosi cestu - kaže Tidlačka. "Dušebrižnički" jezici pitat će zašto cesta do izumrlog sela, a načelnik odgovara:

- Za razvoj gospodarstva, turizma, koji počiva na tamošnjem OPG-u koji bilježi jako dobru posjećenost, pa i onu iz svijeta – bili su tu i ljudi iz Australije, a OPG se misli i širiti. Na tom gospodarstvu radi 3 - 4 ljudi s područja naše općine, a sa širenjem tog gospodarstva vjerojatno će biti još potreba za zapošljavanjem. Tu se stvara dohodak, treba pomoći svakome s gospodarskom inicijativom. Vlasnik je iz Broda, koji je od Čenkova udaljen 50 km. Budemo li mogli prijaviti na neki fond za financiranje, prijavili bismo asfaltiranje ceste do Čenkova, dokumentacija za to bit će spremna, no mi to sami ne možemo - kaže Tidlačka.



Na upit može li OPG u Čenkovu biti klica demografskog zanavljanja Čenkova, Tidlačka kaže kako ne može oživiti izumrlo selo, ali da Čenkovo može učiniti turističkom destinacijom za sve one željne mira, prirode, tišine, pašnjačkih prostranstava, s kravama na ispaši.

- Čenkovo je od Đakova udaljeno 30 km, a na OPG-u je uređena i velika terasa, u planu su i rođendanske proslave, tu je i jezero - kaže načelnik.

Općina upravo ucrtava, poput borojevačkog, i čenkovačko zaraslo groblje u spomen-groblje, što znači da na njemu već godinama, desetljećima nema pokopa niti će ih više biti. Većinom su to humci, zarasli i u samoniklo drveće. Groblje je u šumi uz put što iz Čenkova vodi ka Vlatkovcu.