U organizaciji Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek održana je tribina i panel-rasprava o temi "Osijek gori - Otpad i ekološke katastrofe", čija su glavna ciljna skupina bili građani.

“Uvidjeli smo da građani nemaju dovoljnu razinu informiranosti kada se govori i o zakonskoj i o strateškoj podlozi, ali i o načinima uključivanja u proces gospodarenja otpadom na lokalnoj razini. Usporedno, lani u listopadu događa se jedna od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti Osijeka, gdje isto tako imamo hrpu neodgovorenih pitanja, otvorenih pitanja, a posebno s obzirom na prava građana u tim situacijama i s obzirom na posljedice koje je već prouzročila ta ekološka katastrofa", kazao je Mislav Barić iz udruge Zeleni Osijek.



Smatra da je prije te ekološke katastrofe, tijekom požara i nakon njega, učinjen cijeli niz pogrešaka i da je zakazao cijeli sustav, a ne pojedinac ili jedna tvrtka, od zaduženih za nadzor do svih drugih tvrtki koje posluju na isti ili sličan način. "Postavlja se pitanje koliko će se to još puta događati, koliko se zapravo provode protupožarne mjere i kontrolira li to nadležni državni inspektorat redovito te bi li trebao češće od onoga što je zakonski propisano. Nastojimo stalno skretati pozornost na informiranje građana s obzirom na posljedice požara. Pričamo o kvaliteti zraka, vode i tla, poljoprivrednih proizvoda koji izrastaju na tim područjima. Sve se to treba jasno komunicirati u javnom prostoru jer građani to zaslužuju. Građani to pravo imaju i na temelju Aarhuške konvencije, na temelju Zakona o pristupu informacijama, pogotovo vezano uz okoliš, i to su stvari na koje građani nakon postavljenog upita imaju pravo dobiti odgovor", poručio je Barić.

Boris Banjan, bivši zapovjednik, a danas zamjenik zapovjednika JVP-a Osijek i županijske vatrogasne zajednice, rekao je da se takvi objekti i ta vrsta materijala koja spada u visokopožarne može gasiti kvalitetno i uspješno jedino ako se prije poduzmu mjere zaštite od požara. "Potrebno je napraviti dovoljno široke razmake između naslaga, imati hidrantsku mrežu dovoljnog kapaciteta da se mogu gasiti te goleme emisije energije kako bi se zaustavio golemi plamen i brojne druge mjere zaštite od požara koje se moraju poduzimati da se ne bi ponovila ovakva vatrena stihija", naglasio je Banjan dodajući da je to bila situacija koja je zatekla sve.

Smatra da u sljedećem razdoblju treba raspraviti o načinu na koji se odlaže plastična roba, kako se ta skladišta na otvorenom formiraju tako da, i ako dođe do požara, može ga se ugasiti u samom početku. "Za to postoje načini i preporučene prakse u drugim državama koje bismo mi trebali preuzeti i promišljati na takav način", naglasio je Banjan.



Da uz svako zlo ide i nešto dobro konstatirao je i prof. dr. sc. Branimir Hackenberger Kutuzović s Odjela za biologiju osječkog sveučilišta navodeći da će se zbog tog požara u budućnosti morati promijeniti i viđenje protupožarne zaštite i stvaranje akcijskih planova vezanih za moguće slične akcidente koji se mogu dogoditi uvijek. Budući da nema podatke kojima raspolaže policija i oni koji su istraživali požar, o uzroku požara u tvrtki Drava International ne može govoriti, no kada je riječ o samom utjecaju tog požara Hackenberger tvrdi da ga je bilo ružno vidjeti, ali da su njegovi krajnji utjecaji praktički zanemarivi. "Sve ono što se pisalo i govorilo o kancerogenim spojevima - njih je bilo u tako maloj mjeri da je to danas zapravo nemoguće detektirati. Ne možemo primijetiti nikakve posljedice tog požara jer su vatrogasci doista napravili herojsko djelo, i uz maksimalan napor i sredstva koja su imali na raspolaganju požar su vrlo brzo lokalizirali. Nekoliko dana je bilo malo problematično jer su nastali nekakvi otrovni spojevi, međutim oni su se zbog vjetra toliko razrijedili da nema mjerljivih posljedica. Sva sreća, međutim to ne znači da se takve stvari smiju događati i to ne znači da u budućnosti ne bismo morali u nadležnim službama imati sve moguće modele i akcijske planove da se točno zna koji čovjek što radi i da se odmah javnost može izvijestiti o pravoj istini i o realnim posljedicama takvog akcidenta", poručuje Hackenberger.

Uvjeren je da će nakon ovog požara dozvole biti malo teže izdavane i da će se kod izdavanja lokacijskih i uporabnih dozvola više pozornosti pokloniti okolnostima koje moraju biti predviđene za takve događaje.