Hrvatska se i službeno prošlog tjedna međunarodnom konferencijom "Hrvatska 20. članica eurozone" oprostila od kune koja je od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. bila nacionalna valuta. Istina, iznos u kunama bit će još s nama sve do kraja ove godine, jer do tada računi koje plaćamo moraju dvojno isticati cijenu. Odnosno, mogu i nakon toga, ali tada je to samo prema volji izdavatelja računa.

Spomenuta konferencija održana je u organizaciji Vlade RH i Hrvatske narodne banke (HNB).

Premijer Andrej Plenković održao je uvodni govor kojom prigodom je istaknuo kako smo jedina zemlja u povijesti koja je istodobno ušla u europodručje i u schengenski prostor, a sve to se dogodilo "samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja Hrvatske, koja je početkom devedesetih kretala na put neovisnosti, obrane teritorija i slobode".

Uzvanicima se obratio i Boris Vujčić, guverner HNB-a, koji je kazao da je pozdraviti se s kunom za njega možda i sentimentalniji trenutak nego za druge građane.



- Novčanice kune nose moj potpis i stabilnošću kune i cijena u kunama bavio sam se tijekom najvećeg dijela svoje profesionalne karijere te, zbog toga, vjerojatno, imam najviše razloga žaliti što je kuna prepuštena povijesti. Ali, euro smo uveli na korist Hrvatske i oko toga da je to ispravan put za našu zemlju nikada nisam dvojio - poručio je Vujčić.

Istaknuo je i da je HNB-u uvođenje eura otvorilo novo poglavlje u njegovoj povijesti, s obzirom na to da je od siječnja postao dijelom Eurosustava, što znači da je sada aktivan sudionik u definiranju zajedničke monetarne politike.

A nešto više upravo o toj temi govorio je domaćim novinarima na seminaru koji je upravo o euru organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu. Jer, suprotno mišljenju, ulaskom u eurozonu ne prestaje uloga i potreba za HNB-om kao domaćom središnjom bankom. Štoviše.

HNB i dalje u okviru domaće bankovne unije nastavlja provoditi superviziju kreditnih institucija kao dio Jedinstvenog nadzornog mehanizma. Također HNB nastavlja biti i sanacijsko tijelo za kreditne institucije u Hrvatskoj zajedno s Jedinstvenim sanacijskim odborom.

U okviru nacionalnih ovlasti HNB-u ostaje nadzor u pojedinim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o Jedinstvenom nadzornom mehanizmu kao što su, primjerice, ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu ili utvrđivanje pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti.

HNB je i nadalje nadležan za provedbu zaštite potrošača, izdaje novčanice i kovanice eura te osigurava neometano funkcioniranje platnog sustava. Također je zadužen za proizvodnju službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava. Odluke o monetarnoj politici donosi Upravno vijeće ESB-a, no poslovi analize i provedbe monetarne politike ostaju u nadležnosti nacionalnih središnjih banaka.



Vujčić je ovom prigodom pojasnio kako se nacionalne središnje banke (država članica eurozone) razlikuju u opsegu poslova. Primjerice, uz hrvatsku još deset središnjih nacionalnih banaka obavljaju poslove supervizije i sanacije. NSB-ovi Francuske, Španjolske i Slovačke obavljaju samo poslove supervizije. Naposljetku, šest NSB-ova, a među njima je i njemačka, nisu nacionalno nadležno tijelo.

Buduća uloga HNB-a je i u novim odnosima, on sada zajedno s ostalim nacionalnim središnjim bankama sudjeluje u kapitalu Europske središnje banke. Ukupni kapital ESB‑a iznosi 10,8 milijardu eura, a u cijelosti uplaćeni upisani kapital nacionalnih središnjih banaka europodručja iznosi 8,9 milijardi eura. Hrvatska je uplatila svoj doprinos u kapital ESB-a u iznosu od 71,4 milijuna eura. To znači da HNB sada ravnopravno s drugima aktivno sudjeluje u oblikovanju monetarne politike za europodručje, a Vujčić, kao guverner, član je Upravnog vijeća, kao najvišeg tijela ESB-a za odlučivanje.

"Izvršni odbor ESB-a čine predsjednik, potpredsjednik i četiri člana i oni daju šest od ukupno 21 glasa prilikom odlučivanja. Prvu grupu guvernera čine oni iz pet najvećih države (Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska i Španjolska) i oni imaju pravo na četiri glasa, a druga grupa od 15 guvernera, gdje smo i mi, ima pravo na 11 glasova. Dakle, naš glas u Upravnom vijeću ESB-a je natproporcionalan veličini naše zemlje te smo prvi put u povijesti u mogućnosti utjecati na uvjete financiranja u europodručju i, posljedično, u Hrvatskoj", naglasio je Vujčić.

Naposljetku, i više od 150 stručnjaka HNB-a sudjelovat će u radu više od 90 radnih tijela Europskog sustava središnjih banaka, institucije koja se sastoji od Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka svih 27 država članica Europske unije. D. Kuštro