Novosti
OGRANIČENA PLOVIDBA HRVATSKIM RIJEKAMA

Osječki vodostaj najniži, Drava samo 15 cm viša od rekorda
Objavljeno 16. kolovoza, 2022.
Ovih smo dana stalno 5 ili 10 centimetara gore ili dolje, no iznad rekordnih minimuma

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je u nedjelju navečer na ograničenja u plovidbi rijekama zbog dugotrajne suše, koja je vodostaje približila povijesnim minimumima. Niski vodostaji utječu na plovidbu, pritoke podzemnih voda, konačno i na riblji fond unutar vodotoka. No, osim ograničenja plovidbe, ozbiljnijih problema još uvijek nemamo, izjavio je Đuroković za RTL.



Vodostaji rijeka diljem Hrvatske ovih su dana iznimno niski, no uglavnom 40-ak centimetara iznad rekordnih minimuma. Tako je vodostaj Save u ponedjeljak u Zagrebu -297 centimetara, što je 41 centimetar više od povijesnog minimuma iz 1993. godine, koji je iznosio -338 centimetara. Slična je situacija i s Dunavom i Kupom, no najteže je, kaže Đuroković, u Osijeku, gdje je Drava samo 15-ak centimetara iznad rekordno niskog vodostaja. Tomu, kazao je, treba dodati porast temperature u vodotocima, ali je i istaknuo da je u Hrvatskoj, "sve u svemu, dobro u odnosu prema drugim dijelovima Europe". Primjerice, u Francuskoj velik broj nuklearnih elektrana dodatno zagrijava rijeke, koje hlade reaktore, zbog čega će ondje morati smanjiti proizvodnju električne energije, jer je propisano do koje se temperature rijeka smije zagrijati zbog opasnosti od pomora ribe.

Neznatne oborine


Đuroković ne očekuje da će se u Hrvatskoj zbog niskih vodostaja dogoditi nešto alarmantno, unatoč prognozi novih toplinskih valova s praktično neznatnim količinama oborina. "Možemo očekivati da ćemo se približiti povijesnim minimumima vodostaja, no štete će u Hrvatskoj biti minimalne. Mi ne trošimo velike količine vode za navodnjavanje, što bi dodatno opteretilo rijeke, kao što je situacija s rijekom Po u Italiji", zaključio je direktor Hrvatskih voda.

O vodostaju na istoku Hrvatske upitali smo onoga tko to prati godinama - Ivicu Nađa, voditelja Centra obrane od poplava Sektora "B" u Osijeku (taj sektor obuhvaća cijelo područje Dunava u RH i donje Drave), koji sve to, iako je trenutno na moru, pomno prati. U ponedjeljak nam je rekao kako je vodostaj Dunava kod Batine na -63, a u nedjelju je bio -55, što znači da je još osam centimetara niži. Podsjetimo da je 2018. godine bio i -80, što je najniži zabilježeni vodostaj od 2001. godine, otkad postoji to mjerno mjesto. Na suprotnoj, srbijanskoj, strani obale je Bezdan, gdje se već 150 godina obavljaju mjerenja, a kada se vodostaj očita kod njih, u Batini je uvijek 18 ili 19 centimetara više. Bezdan je imao najniži zabilježeni vodostaj 1909. godine, ali onda to nije bila posljedica suše, uostalom, bilo je to u siječnju. "Naša je pretpostavka da je tada bila neka ledena epizoda, pa je eventualno došlo do pregrade Dunava, zbog čega je nizvodno od pregrade vodostaj maltene presušio. Tako da ne uzimamo taj podatak kao previše kompetentan, jer hidrološki utjecaj nije bio takav, nego pregrađeni Dunav, zbog čega se nizvodna strana sušila", kaže Nađ.

U Vukovaru je Dunav u ponedjeljak bio na -17, vodostaj je također opao, kod Aljmaša -20, a kod Dalja 145, što je također tek nešto oko 20 centimetara više od rekordno niskog. U Osijeku je pak izmjereno -146, a u nedjelju čak -153, što znači da je u Osijeku ipak porastao za sedam centimetara. I kada to usporedimo s rekordno niskih -168 iz rujna 2003., znači da smo u ponedjeljak ipak imali 22 centimetra više od najnižeg zabilježenog vodostaja. To se, kaže Nađ, događa jer ipak padnu neke kiše u Austriji ili Sloveniji, ponešto utječe i rad hidroelektrana, koje nastoje u ovakvoj situaciji maksimalno akumulirati vode, koliko im dopušta potreba proizvodnje struje i koliko im dopuštaju propisi - odnosno vodnogospodarske dozvole, jer da potpuno zatvore, onda bi bila suša. "Tako da i zbog toga ima manjih oscilacija, koje, dakle, budu i prirodne i umjetne", kaže Nađ. Dodaje kako smo ovih dana stalno 5 ili 10 centimetara gore ili dolje, blizu rekordnih minimuma, ali se vodostaj još nigdje nije izjednačio s tim razinama.

Vodostaji još ne rastu


Prema njegovim riječima, lokalne slavonske, pa i hrvatske, kiše nemaju nikakav presudan utjecaj na vodostaj Drave i Dunava. "Drava se puni kišama koje padnu u Austriji i Sloveniji, a u Austriji izvire i Mura, pa kad tamo pada kiša u Dravu, pada i u Muru, a ona je najvažniji Dravin pritok u regiji. I ako padne kiša u Koruškoj, onda poraste Mura, poraste i Drava sama po sebi, a Mura, kad utječe, još poboljša tu situaciju. No ne znam jesu li vani neke ozbiljnije kiše najavljene. Dunav također raste kada padaju kiše u Njemačkoj i Austriji, ono što je bilo snijega na tom području, davno se otopilo, a i količine su bile ispodprosječne", rekao nam je.

Kaže i da zasad, bar ne u bliskoj budućnosti, znači, od pet do deset dana, ne vidi neki ozbiljan porast vodostaja. U njihovu poslovnom sektoru, kaže, ova situacija nije neki problem. "Nama su problem velike vode, ali naravno da hidrološki pratimo ovu situaciju", kaže Nađ i kao neki optimističniji pogled na razdoblje suše i niskih vodostaja dodaje kako su, s kim god je komunicirao, ljudi sretni što je Drava pala, prudovi su vani i kupanje im je zanimljivije. Drukčije to, naravno, vide neki drugi sektori - primjerice, poljoprivreda, koja trpi velike štete kada nema oborina, također, ne može se ni ploviti, a ni nešto puno navodnjavati.

Igor Bošnjak
MJESECIMA BEZ KIŠE
Tu nema neke pretjerano velike filozofije ni znanosti. Posljedica je to sve skupa što nema većih kiša mjesecima. Cijela Europa je u deficitu s oborinama. Nekidan su na Rajni imali problema zbog zaustavljanja određenih vrsta plovidbe jer - nema vode. I razina podzemnih voda jako je niska, ali zasad, hvala Bogu, vodoopskrba ne dolazi u pitanje, rekao nam je Nađ. Sama plovnost rijeka pak u nadležnosti je lučkih kapetanija. "Inače je, kad su normalni vodostaji, Dunav glede plovnosti bolja, viša kategorija nego Drava. Dunav je ipak veća rijeka, nosi više kubika vode i postoje neka mjesta gdje su te dubine takve da, u odnosu prema Dravi, brod može ploviti. A Drava je ipak pritok, pa sva ode u Dunav. No sada je i Dunav nizak. Sava nije naš sektor, pa nemam te podatke, ali je situacija slična. Naime, ljudi koji se preko BiH vraćaju s mora i gledaju s mosta Savu kažu da je i tamo vodostaj vrlo nizak", kaže Nađ.

Usporedio je i podatke nekih obližnjih država, pa je, primjerice, Dunav kod Bratislave bio 261, a u utorak očekuju 255, što također znači pad. "A dok gore, uzvodno, opada, ne možemo se nadati nekom drukčijem scenariju. U Mađarskoj isto ocjenjuju da slijedi opadanje, i tek za kojih tjedan dana prognoziraju znatniji porast, od nekih pola metra. Ako se to ostvari, jer su prognoze to nesigurnije, što idu dalje u budućnost", dodaje.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike