Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji donosi mjere za suzbijanje nezakonitih proizvoda, usluga i sadržaja na internetu te jasno definira postupke za njihovo uklanjanje, usvojen u Europskom parlamentu u travnju, trebao bi se početi primjenjivati 15 mjeseci nakon stupanja na snagu, dakle od 1. siječnja 2024. godine.

On će omogućiti građanima veću kontrolu nad onim što vide na internetu, korisnici će imati bolje informacije o tome zašto im se određeni sadržaj preporučuje te će moći odabrati opciju koja ne uključuje profiliranje. Maloljetnicima će biti zabranjeno ciljano oglašavanje, a korištenje osjetljivih podataka, poput seksualne orijentacije, vjere ili etničke pripadnosti, neće biti dopušteno. "Osnovna namjera nove regulative jest stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su zaštićena temeljna prava svih korisnika digitalnih usluga te uspostaviti jednake uvjete za poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti, kako na jedinstvenom europskom tržištu tako i na globalnoj razini. To proizlazi iz službenog akta regulative Europske unije, a za koji je nužno znati kako je ponajviše nastao radi velikih internetskih platformi, poput Googlea ili Facebooka, pa time takve velike platforme i razlikuje vezano uz pravila koja će morati provoditi. Zakonodovac je zapravo zaključio da se digitalne usluge iznimno brzo razvijaju i da počinju značajno utjecati na naše živote, pa da je vrijeme da se to područje dodatno regulira", istaknuo je Alen Delić, konzultant za informacijsku sigurnost i potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.



Tehnološke tvrtke smatrat će se odgovornijim za sadržaj na svojim platformama te će morati uspostaviti mehanizam za označavanje i mjere za uklanjanje nezakonitog sadržaja poput govora mržnje te usluga i proizvoda koji se prodaju na internetu poput krivotvorenih tenisica ili nesigurnih igračaka. Zakon o digitalnim uslugama također će sadržavati pravila koja osiguravaju da proizvodi koji se prodaju online budu sigurni i da slijede najviše standarde postavljene u EU-u. Korisnici će bolje poznavati stvarne prodavače proizvoda koje kupuju online.

- Ta regulacija odnosi se na zaštitu prava i bolji izbor usluga za građane, uključujući manju izloženost nezakonitim sadržajima, veću pravnu sigurnost za pružatelje digitalnih usluga te veći izbor i širi pristup uslugama za poslovne korisnike. Zakonodovac smatra i da će se pravilima povećati demokratska kontrola i uvesti sustavan nadzor internetskih platformi, što će posljedično imati za rezultat manje dezinformacija i manipulacija društvima. Međutim, ono što će zapravo krajnji korisnici moći vidjeti kao promjenu očitovat će se na području oglašavanja, posebice načina prikazivanja oglasa te djelomice vezano za obveze platformi da objasne kako se koriste pojedini algoritmi unutar njihovih sustava. Dakle, jedan od ciljeva je povećavanje transparentnosti kako bi krajnji korisnici bolje mogli razumjeti načine rada digitalnih usluga, a posljedično kako bi mogli pravilno konzumirati svoja prava - rekao je Delić.



Nedavno je Europski parlament izglasao podršku službenoj verziji Zakona o digitalnim uslugama, nakon što je Vijeće Europske unije prihvatilo njihove zahtjeve za izmjenom uvodne izjave 28. u preambuli zakona. Prema toj uvodnoj izjavi, vlast je mogla prisiliti pružatelje digitalnih usluga da nadziru sav sadržaj svojih platformi radi sprječavanja ponovne pojave prethodno obrisanog ilegalnog sadržaja – otvarajući vrata općem nadzoru sadržaja i korisnica, čemu se Parlament protivio. No, donošenje DSA samo je jedna strana priče bolje regulacije, dok je druga uspješna implementacija.

- Ono što će se većina stručnih strana složiti, uključujući one koji se bave internetskim oglašavanjem, pružanjem usluga, poput telekoma te onih iz područja sigurnosti, jest da ovakve regulative mogu saživjeti jedino ako se u njih pravilno uključe svi akteri. To uključuje i krajnje korisnike koji moraju preuzeti svoj dio odgovornosti koji počinje razumijevanjem njihovih aktivnosti na internetu dok koriste određene usluge - zaključuje Delić.