Hrvatska se približava točki u kojoj će u njoj živjeti jednak broj radnika i umirovljenika. U teoriji to znači slom mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti.

Hrvatska stari, brojna su upozorenja demografa, ekonomista i drugih o populaciji naše zemlje. Prema lanjskom popisu stanovništva pali smo na 3,88 milijuna stanovnika, uz jasan trend odlaska velikog broja mladih u inozemstvo. To se odražava i na omjer radnika i umirovljenika, odnosno sposobnost mirovinskog sustava da iz uplaćenih doprinosa ili investicija proizvede dovoljan broj adekvatnih mirovina. Hrvatska je 1980. imala omjer od četiri radnika na jednog umirovljenika navodi portal mirovina.hr. Prema statistici HZMO-a 30. lipnja taj je omjer iznosio 1,33 radnika na jednog umirovljenika. Svega mjesec dana ranije taj je omjer bio nepovoljniji – 1,32:1. Kad bi omjer pao na 1:1, teoretski bi se dogodio slom mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti. Država već sada izdvaja velika sredstva za mirovine i mirovinska davanja. Proljetnim rebalansom proračuna za 2022., Vlada je umjesto predviđene 43,784 milijarde kuna, za mirovine odlučila izdvojiti 45,294 milijarde kuna.

Mnoge županije imaju i nepovoljnije omjere. Najgore je u Sisačko-moslavačkoj županiji s omjerom radnika i umirovljenika 0,98:1, što znači da je umirovljenika više. Tako je 31. svibnja bilo 917 umirovljenika više nego radnika, a 30. lipnja čak 1052, što je pokazatelj da se negativan trend na Banovini produbljuje. Nekolicini županija prijeti slično. Prije svega u Karlovačkoj, koja je u svibnju i lipnju imala omjer od 1,08 radnika na jednog umirovljenika. Nepovoljan omjer je i u dvjema slavonskim županijama. Požeško-slavonska je krajem svibnja također imala omjer od 1,08:1, odnosno 1437 radnika više nego umirovljenika. Krajem lipnja to je palo na 1,07:1, odnosno bilo je tek 1382 radnika više. Blizu je i Vukovarsko-srijemska županija s 1,09 radnika na jednog umirovljenika. Najpovoljnije je u Istarskoj županiji s omjerom 1,84 radnika na jednog umirovljenika, što je pomak od svibanjskih 1,77:1. Krajem lipnja ondje je živjelo 47.366 zaposlenika više od umirovljenika. Slijede Međimurska županija (omjer 1,7:1) i Dubrovačko-neretvanska (1,67:1), što je skok u odnosu na svibanj (1,61:1).

Od gradova najnepovoljnija situacija je u Velikoj Gorici, koja ima omjer radnika i umirovljenika 1,1:1. Krajem lipnja ondje je živjelo 1544 radno aktivnih stanovnika više nego umirovljenika. Slijedi Sisak u kojemu je od kraja svibnja do kraja lipnja zabilježen pad omjera za 0,02:1 te Vukovar gdje je isto bio pad. Najpovoljnije omjere drže Varaždin s 2,72 radnika na jednog umirovljenika, Čakovec (2,43:1) te Dubrovnik (2,31:1).

Prosječna netomirovina u lipnju je bila najniža u Vukovarsko-srijemskoj županiji (2629,76 kuna), Ličko-senjskoj (2733,87) te Krapinsko-zagorskoj županiji (2772,77). Najviše prosječne mirovine isplaćene su u Gradu Zagrebu (3594,11 kuna), Primorsko-goranskoj (3472,44) te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (3397,71).

I. Bošnjak