Novosti
HRVATSKU OČEKUJE UBRZANJE RASTA CIJENA

Inflacija u prosincu bila je najviša od 2008. godine
Objavljeno 18. siječnja, 2022.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu su porasle za 5,5 % u odnosu prema istom mjesecu 2020., u cijeloj prošloj godini prosječno su bile više 2,6 %, a bi ove godine inflacija mogla dodatno ubrzati, pri čemu se prognozira da će premašiti tri posto.



Godišnja stopa inflacije u prosincu od 5,5 % najviša je još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 %. U odnosu prema studenome, u prosincu su potrošačke cijene prosječno ostale na istoj razini, pokazuju objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku. “Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u prosincu 2021. Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, godišnja stopa rasta dosegnula je visokih 5,5 %, što je blago nadmašilo naša očekivanja. Najviša je to razina od listopada 2008.”, kažu analitičari iz Raiffeisenbank Austria.

Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena u prosincu bilježi kategorija prijevoza, 11,4 %, uvelike generiran rastom cijena goriva, za 22,5 %. Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije osim zdravlja, s padom od 0,3 %. Cijene hrane, koje imaju znatan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su prosječno na godišnjoj razini u prosincu bile više za 8,1 %. Rast je primjetan i kod alkoholnih pića i duhana, od 5,9 %, odjeće i obuće, 3,7 %, stanovanja, 3,2 %, pokućstva, 4 %, itd. U prosincu su u odnosu prema studenome najviše porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića - prosječno više 1,4 %. Porast indeksa potrošačkih cijena u prosincu u usporedbi sa studenim ublažile su cijene odjeće i obuće, prosječno niže 8,2 %, te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, prosječno niže 0,2 %. Za cijelu 2021. prosječna stopa inflacije iznosila je 2,6 %. Kako ističu iz RBA, oko 50 % rasta cijena u 2021. odražavaju više cijene energije. Navode i da je proljetno podizanje trošarina na duhan i alkoholna pića učinilo pritisak na te proizvode, pa njihove godišnje cijene više 5,9 % objašnjavaju dodatnih 13 % doprinosa rastu cijena. Probuđena inflacija hrane pridonijela je prosječno tijekom 2021. rastu cijena sa 11,6 %, ističu. “Čini se da do sada porast cijena sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nije odigrao znatnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) u istom su razdoblju poskupjeli za samo 0,6 %, uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 6,6 %”, kažu iz RBA.

Analitičari RBA ocjenjuju da takva kretanja ne odražavaju uobičajeni obrazac prije pandemije COVID-19, i uglavnom su generirana inflacijom u ponudi. Stoga monetarna politika u RH ima ograničene instrumente za reagiranje pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli u listopadu i studenome. Ove godine Hrvatsku očekuje ubrzanje inflacije, sudeći po podizanju prognoza o rastu cijena u Vladi i HNB-u. Naime, prošlog je tjedna potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio da je Vlada naviše korigirala projekciju rasta inflacije za 2022. godinu, na 3,5 %, s prethodne projekcije, sadržane u proračunu za 2022., o inflaciji od 2,5 %.

”Vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju, a uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe oni bi se trebali smiriti u drugoj polovini godine. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje, praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, čak ni ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021. godine. U 2022. očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 3,1 %, uz naglašen uzlazni rizik”, ocjenjuju u RBA. H
PRESUDAN UTJECAJ CIJENE ENERGENATA
Guverner Boris Vujčić rekao je za RTL u nedjelju da će na stopu inflacije u 2022. presudan utjecaj imati najavljeni rast cijene energenata. “Ako dođe do porasta cijena plina od 10 do 30 % i električne energije između pet i 15 %, tada bi stopa inflacije mogla biti između 3,5 i 4 %”, rekao je. U RBA procjenjuju da će inflacijski pritisci biti uvjetovani ograničenjima ponude, tj. pritiscima na cijene energije i hrane te poremećajima u opskrbi, pri čemu pritisci na strani potražnje ostaju uglavnom uravnoteženi. Drže kako su pritisci na rast cijena uglavnom prolaznog karaktera, pri čemu ne isključuju mogućnosti uzlaznih rizika zbog neizvjesnosti oko trajanja normalizacije cijena energije.

Zdravko Marić

ministar financija

PAKET MJERA

”Dinamika kretanja inflacije trebala bi biti obrnuta u odnosu prema 2021., kada su u početku godine bile niske stope, a onda je došlo do ubrzanja prema kraju godine. U 2022., prema trenutno raspoloživim podatcima te našim očekivanjima, trend bi trebao biti obrnut. Dakle, prvi bi mjeseci bili s višim stopama, a onda bi trebalo doći do određenog konvergiranja prema prosječnoj razini od 3,5 %. Uz hranu, najveći je fokus na cijenama energenata, naročito plina, s obzirom i na kretanja cijena sirovina na europskoj razini. Imamo na raspolaganju paket mjera koji bi ublažio utjecaj poskupljenja na standard građana. U okviru naših mogućnosti složit će se paket tih mjera”, rekao je ministar financija.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana