Od 5. rujna ove godine cijene u Hrvatskoj trebale bi biti iskazivane i u kunama i u eurima, a to dualno iskazivanje protegnut će se i na cijelu 2023.

Najavio je to u ponedjeljak premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare, na kojoj je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, a uz nazočnost ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Prijedlog zakona u ponedjeljak je upućen u javno savjetovanje, a prema predstavljenom planu, konačni prijedlog trebao bi biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovini travnja.



Premijer je istaknuo da su glavni principi zakona uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba eurom svih subjekata, konverzija kredita i depozita, a vrlo važan aspekt zakona je i zaštita potrošača, posebice u smislu zaštite od neopravdanog podizanja cijena. Ciljani datum uvođenja eura je 1. siječnja 2023. godine.

"Dualno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu iduću godinu, tako da bi cijene i tijekom 2023. također trebale biti istaknute u obje valute. Dakle, sveukupno 16 mjeseci", napomenuo je Plenković, apostrofirajući da bi na dan 17. siječnja iduće godine jedino platno sredstvo u Hrvatskoj trebao biti euro. Istaknuo je da cijele 2023. građani neće imati trošak prilikom zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u HNB-u besplatno mijenjati novčanice kune za euro. "Zauvijek će se kune moći donijeti u HNB i promijeniti, bilo kada i besplatno, za pet godina ili deset godina. Govorimo o novčanicama, ne o kovanicama", poručio je premijer.

Plenković je pozvao građane da već sada gotov novac koji imaju kod sebe polažu na račune u banke, čime bi automatizmom izvršili konverziju tog novca. Naime, sva sredstva na računima građana i plaćanje karticama bit će automatizmom prebačeni u euro i sve takve transakcije bit će u eurima.

Poručio je da je cilj da prilagodba uvođenju nove valute ide nesmetano te omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, a da se i ono i građani na vrijeme informiraju, pa da očekivani ulazak Hrvatske u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način. Podsjetio je i da će Vlada u sklopu svojih zakonodavnih aktivnosti ove godine Saboru uputiti više od 70 prijedloga koji se odnose na usklađivanje i pripremu za uvođenje eura, što uključuje i tehničku, to jest fizičku zamjenu kune eurom. Premijer je iznova naglasio kako su šengenski prostor i eurozona jedine dvije dublje integracije kojima Hrvatska treba pristupiti, o čemu će u mjesecima pred nama biti donijete odluke. Podsjetio je i na sve dosad učinjeno po pitanju uvođenja eura, a i ponovio je razloge zašto Hrvatska želi pristupiti eurozoni. Naime, kako je rekao, hrvatska ekonomija je visoko euroizirana, što znači i da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od građana europodoručja, na države članice tog područja odnosi se i 60 posto robne razmjene, a također, 70 posto oročene štednje u Hrvatskoj je u euru, ili je vezano za euro, kao i gotovo 60 posto kredita građana i poduzeća. Istaknuo je da je cilj ulaska u eurozonu uključen u aktivnosti države još od prije 20-ak godina. "Ovo što se događa ove godine zapravo je kulminacija procesa na kojima se sustavno radi zadnja dva desetljeća", ustvrdio je Plenković.



Ministar Marić pojasnio je da je zakon o uvođenju eura napravljen po uzoru na druge članice eurozone, poput Slovenije ili Litve. Izvijestio je i da su prijedlogom zakona predviđena određena izuzeća od obveze dvojnog iskazivanja cijena, kako zbog fizičkih ograničenja, tako i zbog prevelikih troškova. To će se tako, primjerice, odnositi na OPG-ove, prodajna mjesta putem automata, štandove na tržnicama, prodaju na kioscima, benzinske crpke koje cijene goriva iskazuju na velikim svjetlećim stupovima, zatim na taksimetre itd. Također, tu su i artikli koji su već unaprijed otisnuti, poput taksi, biljega, lutrijskih srećki, bonova za mobitele, a koji će vrijediti do isteka zaliha. "Međutim, sve ove iznimke ne podrazumijevaju iznimku od iskazivanja računa i u kunama i u eurima. To je najvažnije za reći", istaknuo je Marić, koji je, između ostaloga, naveo i da je prijedlog da kod izlistavanja obračuna mjesečne plaće, u obje valute bude iskazan samo netoiznos plaće.

Guverner Vujčić poručio je građanima kako se zaštititi od mogućeg rasta cijena. "Idite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje postoji konkurencija ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije", rekao je.