Novosti
KLJUČNI ELEMENTI ZA IZGRADNJU DRUŠTVA

Demografija je najveći izazov za hrvatski narod
Objavljeno 15. siječnja, 2022.
Premijer: Problem negativnog priraštaja Hrvatska ima od 1950. do danas

Demografija je najveći izazov za hrvatski narod u godinama pred nama. Rekao je to u subotu predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković čestitajući građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te je, sažimajući posljednjih 30 godina od priznanja, izdvojio tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva.



 

Uzajamno povjerenje



Temeljni procesi koji su počeli prije više od 30 godina su, kaže premijer, izgradnja države, uzajamno povjerenje građana i institucija, što je preduvjet uspjeha svakog naroda, te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka. Više je puta ponovio da je njegova vlada suočena s pokušajima demontiranja institucija. Kada je riječ o demografiji, Plenković je u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" istaknuo da tu svatko mora dati svoj doprinos, istaknuvši kako je Vlada poduzela niz mjera kako bi mladim obiteljima omogućila da "stanu na noge". "Ne može država u konačnici, da bilo što poduzme, odlučiti za nekoga koliku će imati obitelji", rekao je Plenković upitan o rezultatima popisa stanovništva koji pokazuju da Hrvatska ima 3.888.529 milijuna stanovnika, odnosno 396.360 manje nego 2011. Naveo je da je 1948. godine Hrvatska imala otprilike sličan broj stanovnika kao i danas, ali je imala 95.000 beba, a danas ih ima 35.000. Upozorio je i kako Hrvatska problem negativnog priraštaja ima od 1950. do danas, "što je sustavan trend". Plenković je kazao da se danas promijenio način života i tamo gdje su zemlje razvijenije pozitivan prirodni priraštaj je slabiji. Također, rekao je, u Europi u zemljama sličnim nama vrlo je slična situacija pa tako Bugarska ima oko 800.000 stanovnika manje, a manje je stanovnika i u Litvi, Latviji dok zapadne zemlje negativne demografske trendove kompenziraju useljavanjem. Uz to, naglasio je, hrvatskim se građanima od 2013. omogućilo da bez ikakvih kvota i radnih dozvola traže zaposlenje unutar Europske unije "i dio ljudi je to iskoristio".

Podsjetivši da je Vlada poduzela niz mjera usmjerenih prema mladim obiteljima, dodao je da tu trebaju raditi još i više. Smatra i da odluka o broju djece nije samo pitanje ekonomije i socijale, već je postalo i pitanje načina života. "Mi živimo zapadnim načinom života i ta činjenica se osjeti", kazao je Plenković. Istaknuo je i kako se mjera "Biram Hrvatsku", kojom se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, pokazala izrazito uspješna jer poslovi koji su kreirani tom mjerom danas rade na tržišnim osnovama bez ikakvih dotacija države.

Demontaža države



Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija, Plenković je kazao kako je Vladi na prvom mjestu izgradnja društva i institucija. Smatra i da u zemlji, paralelno, ima niz aktera koji rade na demontaži države. "Nakon Petrinje došlo je do demontaže u javnom smislu i napadima političkim, orkestriranim demontaže i Hrvatskog Crvenog križa. Postoje akteri koji sustavno, kontinuirano rade na demontaži svih institucija. U posljednjih nekoliko mjeseci pogledajte tko je na tapeti - HNB, HRT, Vrhovni sud, DORH", rekao je. Drži i kako se tu radi o sustavnom napadu koji nije slučajan. "Oni idu kao da je netko napravio ‘salama-taktiku‘ pa jednu po jednu ‘feticu‘ kreće svakih mjesec dana napad", ustvrdio je. Ocijenio je i kako je jedan cilj tih napada ugroziti Schengen, a drugi cilj ugroziti europodručje.

Plenković je, na pitanje o obnovi od potresa na Banovini i u Gradu Zagrebu, odgovorio da milijardu eura europskog Fonda solidarnosti predstavlja inicijalni dio obnove šteta od potresa koje su procijenjene na 129 milijardi kuna. Istaknuo je kako su svi - ministarstva, ali i lokalna samouprava - dobili i zadaću da se maksimalno ubrzaju procesi obnove te da ljudi i fizički vide da se Hrvatska obnavlja. Poručio je i kako nisu propala sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjenog obnovi nakon potresa, već se radi na tome da se sve maksimalno iskoristi. "Morat ćemo, da bismo obnovili Zagreb i Banovinu, kombinirati različite izvore - Fond solidarnosti, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i sl." dodao je.

Na pitanje o zahtjevima oporbe za smjenama ministara, Plenković je odgovorio kako je opozicija tu da kritizira vlast i pokreće inicijative. No, dodao je, nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba. Naglasivši da je Hrvatska sada u godini kada se donose odluke za Schengen i europodručje, ocijenio je da nije svakom u političkom interesu da se realiziraju ti strateški interesi. "Imate ljude koji će učiniti sve da se to ne dogodi", smatra Plenković.

Dijana Pavlović
ZAKON O EURU
 
Premijer je najavio kako će u ponedjeljak s ministrom financija Zdravkom Marićem predstaviti Zakon o euru. “Očekujem da se na razini europskih institucija i eurogrupe praktički donesu sredinom ove godine”, kazao je. Naveo je i kako je ideja da u ovo vrijeme iduće godine bude kraj dvojnog korištenja kune i eura. Ideja je, kazao je, da od rujna ove godine budu istaknute dvojno cijene u eurima i da cijelu godinu građani bez naknade mogu mijenjati kune u euro te da cijene godinu dana budu dvojno prikazivane.
Možda ste propustili...

JOŠ JEDAN POZIV SUSJEDNOJ DRŽAVI DA SE SUOČI S PROŠLOŠĆU

Medved: Ako primimo optužnicu iz Srbije protiv pilota, odbacit ćemo je

ONI KOJI POKUŠAVAJU IZJEDNAČITI ODGOVORNOST OPRAVDAVAJU DIVLJAŠTVO

Huliganima doživotno zabraniti dolazak na stadione

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRIJEVARE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

Otkrivene slučajno, šteta veća od 165 milijuna kuna

2

MINISTAR FINANCIJA O GOSPODARSKOJ SLICI HRVATSKE

Odluka o euru 12. srpnja, povećanje mirovina u rujnu

3

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

U OBŽ 24 pozitivnih na koronavirus