Miljenko Crnjac, bivši profesor na osječkom Ekonomskom fakultetu, osuđen zbog primanja mita, žalio se na odluku Županijskog suda Osijek i Vrhovnog suda. Ustavni sud njegove je žalbe odbio. Crnjac je na osječkom sudu proglašen krivim zbog zlouporabe položaja i ovlasti na šest mjeseci zatvora te za primanje mita na godinu dana, na temelju čega mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora od godine dana i četiri mjeseca, no primijenjena je uvjetna osuda, tako da je u zatvor morao na šest mjeseci, a preostalih se deset mjeseci neće izvršiti ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Njegova je žalba na presudu osječkog suda odbijena kao neosnovana, a dopuna žalbe odbačena je kao nepravodobna.

Profesor Crnjac osuđen je na šest mjeseci zatvora jer je B.L. upisao ocjenu dovoljan iz matematike iako je na pisanom dijelu ispita dobila negativnu ocjenu. Za to je posredovanje Ivan V. od obitelji B.L. uzeo janje, prase i 1000 eura. Na još godinu dana zatvora osuđen je jer je od četiri studentice zatražio da za njegove osobne potrebe prepisuju i tekstualno obrađuju znanstvene radove obećavši im višu ocjenu iz njegova predmeta Gospodarska matematika. Iako su sve na pisanom ispitu dobile negativnu ocjenu, dao im je ocjenu dovoljan. Kazna mu je ujedinjena na godinu i šest mjeseci zatvora, no bezuvjetni dio kazne zatvora ostao je pola godine. Navedeno se dogodilo 2010. i 2011. godine.

Crnjac se u ustavnoj tužbi žalio da su mu osporenim presudama povrijeđene temeljne slobode i ljudska prava, da su donesene na temelju nepotpunih činjenica, da mu je povrijeđeno načelo ravnopravnosti procesnih oružja jer nisu saslušani svjedoci koje je predložio, zbog čega je smatrao da je riječ o pristranosti suda.

- Ustavni sud primjećuje da je prvostupanjski sud dao iscrpno obrazloženje za svoja činjenična utvrđenja i ocjene te se to obrazloženje ni po čemu ne može smatrati arbitrarnim na način da bi to moglo dovesti do povrede prava podnositelja na pravično suđenje. Žalbeni sud adresirao je sve relevantne navode podnositelja iz žalbe na prvostupanjsku presudu, prihvativši zaključke prvostupanjskog suda. Ustavni sud stoga utvrđuje da su prigovori podnositelja glede pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ocjene dokaza, primjene materijalnog prava i dostatnosti obrazloženja osporenih odluka neosnovani.



Ustavni sud zaključuje da podnositelju nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje, da prigovori podnositelja vezani uz ostale odredbe Ustava i Konvencije ne upućuju na mogućnost povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda - navodi se, između ostaloga, u odluci Ustavnog suda.