U povodu obilježavanja Dana Matice hrvatske u Osijeku, u organizaciji osječkog ogranka MH-a, u srijedu je u Klubu knjižare Nova održana promocija knjige Anđelka Mrkonjića "Kalanto soneti", uz koju je predstavljeno i 60. godište te dio 61. godišta časopisa za književnost i kulturu "Književna revija".

Knjiga "Kalanto soneti" donosi 23 pjesme u sonetnoj formi koje je Anđelko Mrkonjić napisao semičnim, latiničnim pismom te ih potom transliterirao u Kalanto pismo, autorsko kriptopismo Antona Kalašića (KAL/ašić ANTO/n), osebujna čovjeka izvanlingvističke struke, rođenog 1942. u šumi Banov dol, između Babine Grede i Cerne. Njegovo rođenje u šumi, neurbaniziranom području i paradigmi prirodnog, iskonskog prostora, ključna je poveznica s tematsko-motivskim sadržajem, atmosferom i gotovo isključivo animalnim akterima u zbirci "Kalanto soneti".

- Pjesme iz prijašnje zbirke "Alta i mira" također sam napisao asemično, mojim izmišljenim autorskim pismom, tako da je ova knjiga svojevrsni nastavak mojega iskušavanja pisma, na što upućuje i sam naziv. Kalašić je prema logici četiriju kvadrata unutar jednog kvadrata stvorio pismo s vertikalama i horizontalama, tako da sam pišući pjesme transliterirao u to njegovo pismo. Što se tiče sadržaja ovih soneta, ili, bolje rečeno, zvonjelica, oni su smješteni u životinjski svijet, što označava povratak nekoj iskonskoj emociji, misli, instinktu... Inspiraciju sam dobio gledajući ljubav između vrabaca na terasi roditeljske kuće u Cerni, gdje sam vidio taj odnos u animalnom svijetu, koji je definiran, za razliku od ljudskog, u kojem je kaotičan. A onda je stigla i pandemija pa sam naslikao i na naslovnici knjige istaknuo naopako drvo - ispričao je Mrkonjić.

Zbog nepovoljnih organizacijskih uvjeta prošle godine, prouzročenih pandemijom, 60. godište "Književne revije", časopisa za književnost i kulturu osječkog ogranka MH-a, predstavljeno je zajedno s dijelom 61. godišta u sklopu programa ovogodišnjeg obilježavanja Dana MH-a u Osijeku. Primarni smjerovi u kojima je promišljana "Književna revija" god. 60., br. 1., 2020. bili su održivost u kulturi i održivost kulture, dvobrojem "Književna revija" god. 60., br. 2-3., 2020., čije uredništvo potpisuje Jasminka Mesarić, uveličano je slavlje vrijedne obljetnice - 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj, a "Književna revija" god. 60., br. 4., 2020., oblikovana u suradnji s prof. dr. sc. Goranom Remom, bila je u cijelosti posvećena prerano preminulom prevoditelju i uredniku Ivici Zecu.

- Budući da je pandemija i sve što uz nju ide, do sada nismo u cijelosti predstavili 60. godište, no svakako treba reći da su nam to tri jako, jako važna izdanja. Godište 61. započeli smo tzv. obljetničkim brojem, u kojemu smo upravo "Književnoj reviji" i njezinoj dugogodišnjoj povijesti dali na važnosti, dvobroj 2-3. posvetili smo također dvjema velikim obljetnicama - 50. godišnjici hrvatskog proljeća i 30. godišnjici osamostaljenja Republike Hrvatske, a 4. broj, koji je trenutno u lekturi, bavit će se pojmom granice, te se nadamo da će do kraja godine ugledati svjetlo dana - rekla je Tatjana Ileš, glavna urednica "Književne revije".

Nakon predstavljanja knjige i časopisa u Klubu knjižare Nova otvoren je nacionalno prepoznati Anonimni natječaj za prozni rukopis u organizaciji osječkog ogranka MH-a.