Galerije fotografija pogledajte OVDJE i OVDJE.

 

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara ove je godine, tri desetljeća nakon okupacije grada na Dunavu, privukao u Vukovar iznimno velik broj ljudi iz svih dijelova Hrvatske i inozemstva.

Prema procjenama medija, 18. studenoga u Koloni sjećanja bilo je približno 70 tisuća ljudi, među njima velik broj mladih i obitelji s djecom, što su s ponosom i zahvalnošću pozdravili i organizatori obilježavanja te velik broj Vukovaraca. Program obilježavanja nije mnogo odstupao od onih prethodnih godina, a dolasku velikog broja ljudi pridonijelo je to što je u četvrtak bio neradni dan, ali i poziv iz Grada Vukovara svima koji to žele i mogu da, unatoč suprotnom stavu državnog vrha zbog složene epidemiološke situacije, dođu u Kolonu i još jednom iskažu pijetet poginulima, ubijenima i nestalim braniteljima i civilima čiji su životi trajno ugrađeni u temelje slobodne i neovisne Hrvatske. Bila je to prilika i da se preživjeli branitelji ponovno sastanu i evociraju uspomene na teške dane 1991. godine, i prisjete se svih koji više nisu s nama.



Unatoč otvorenom sukobu, toga su dana i predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković s mnogim članovima hrvatske Vlade, hodali zajedno u Koloni i odbili komentirati sve što nije imalo izravne veze s događajima u Vukovaru prije 30 godina i onim što se odnosi na život u Vukovaru danas. Odaslane su poruke kako grad heroja nije niti će biti zaboravljen, a kao jedan od ključnih problema u uspostavljanju boljih međunacionalnih odnosa uglavnom je apostrofirano to što su djeca odvojena u obrazovnim ustanovama. Ponovljeno je i kako proces potrage za nestalim osobama otežava odbijanje suradnje Republike Srbije, uz navod kako će Hrvatska i dalje inzistirati na pronalaženju svih nestalih kako bi njihove obitelji napokon došle do istine.

Dan kasnije, u petak, odana je počast žrtvi vukovarske četvrti Borovo naselje, a u subotu i žrtvama logora Velepromet i Ovčare. Istaknuto je kako je neposredno nakon okupacije grada u hangarima Veleprometa bilo zatočeno oko deset tisuća ljudi, pripadnika svih generacija. Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, rekao je kako je na tom mjestu ubijeno oko 800 zatočenika, dok ih je više od 1200 nestalo.



- Iz okupiranog Vukovara ljudi su odvođeni u Srbiju, od Šida do Niša. Prema našoj evidenciji, bilo je oko 70 logora, a moram naglasiti i kako velik broj onih koji su prošli kroz logore nije evidentiran samo zato što ih nije evidentirao međunarodni Crveni križ - rekao je, dodavši kako najodgovornijim za izostanak procesuiranja ratnih zločina drži Državno odvjetništvo.

Poručio je kako su stradalnici očekivali daleko više od DORH-a, ali je učinjeno premalo.

- Ne možemo reći kako nije napravljeno ništa, međutim, malo je za sve što se ovdje događalo. Nemoguće je da je toliko ljudi ubijeno i nestalo na ovim prostorima, a da se ne zna tko je odgovoran za zločine - zaključio je Rehak.

Slične su poruke odaslane i pri odavanju počasti žrtvama Ovčare, gdje je 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno 260 ranjenika i civila. Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja i civila, ponovila je kako još uvijek 386 vukovarskih obitelji čeka istinu i traga za svojim najmilijima. Pozitivnim je ocijenila to što se u program obilježavanja uključio velik broj mladih ljudi.

- Zadovoljni smo što je mnogo mladih osoba danas s nama i što dolaze iz svih dijelova Hrvatske pokloniti se žrtvama. Naša se povijest i naša žrtva, unatoč svemu, prenosi mladim generacijama - naglasila je Alvir.

Na kraju treba istaknuti kako je iz Vukovara odaslana snažna poruka zajedništva hrvatskih ljudi iz domovine i dijaspore.