Eurozastupnici su u četvrtak potvrdili dogovor institucija EU-a za postizanje klimatski neutralne Europske unije do 2050. i smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.

Parlament je na plenarnoj sjednici s 442 glasa za, 203 protiv i 51 suzdržanim podržao EU-ov zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, a njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Novim zakonom EU-a predviđa se da će EU do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu prema 1990. godini, a Unija bi trebala postati klimatski neutralna do 2050. Nakon te godine EU će nastojati prijeći na negativne emisije. Izvjestiteljica EP-a Jytte Gutteland, iz skupine socijalista i demokrata (S&D), napomenula je da je to "povijesni dan" jer će novim zakonom "EU postati prvi ugljično neutralni kontinent". "Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja netoemisija od najmanje 55 posto, čak bliže 57 posto, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum, temeljen na znanosti, te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bilo u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju", rekla je Gutteland.

Hrvatski europarlamentarac iz kluba liberala Valter Flego (IDS, Renew) rekao je da je "ekološko pitanje, naravno, postalo i ekonomsko, ali sve više i moralno". "Mi smo, naime, prva generacija koja na svojoj koži osjeća posljedice klimatskih promjena, ali i posljednja koja ima šansu reagirati. Da bismo to učinili, naravno da nam trebaju kvalitetni projekti, jasno zakonodavstvo i novac. Sve to imamo, sve to trebamo učiniti i zapamtimo: budućnost je ili zelena, ili je nema", zaključio je Flego.


Komisija će predložiti cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2040., najmanje šest mjeseci nakon prvog globalnog izvješća o Pariškom sporazumu. U skladu s prijedlogom Parlamenta, Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050. a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma. Istodobno će odrediti okvirni proračun EU-a za stakleničke plinove za razdoblje 2030. - 2050., zajedno s metodologijom na kojoj se temelji. Proračun se definira kao ukupna količina netoemisija stakleničkih plinova čije se ispuštanje očekuje u tom razdoblju a da se pritom ne ugrožavaju obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma. Prijedlogom Komisije o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanju stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva de facto će se povećati cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 57 posto. H