Demokratski savez Hrvata u Vojvodini podsjetio je da je 6. svibnja obljetnica početka progona gotovo 40.000 srijemskih Hrvata, za što u Srbiji nitko nije odgovarao. "Riječ je o organiziranom progonu vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja – jednom od najtragičnijih razdoblja u novijoj povijesti Vojvodine, napose kada je riječ o stradanju Hrvata u Srijemu te jugozapadnoj i zapadnoj Bačkoj", navode u priopćenju koje potpisuje predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.


Toga se prisjećaju početkom svakog svibnja jer je tada u Hrtkovcima 1992. održan miting na kojemu je Vojislav Šešelj pročitao imena 17 Hrvata kojima je javno poručeno da se sele. "Istina, protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo je bez ikakvih povoda prije točno 30 godina, polovinom 1991., etničkim nasiljem u Novom Slankamenu, ali je događaj u Hrtkovcima prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer", ističu.


U Vojvodini je 90-ih ubijeno 25 osoba te ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata, a da se gotovo nitko nije vratio. DSHV ističe da pravosudna tijela Srbije nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, a ne postoji ni jedno javno obilježje. Kažu da se zločini različitim strategijama nijekanja prešućuju, na što ne pristaju. Za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno je osuđen, u Haagu, jedino Šešelj. "Isti onaj koji je nakon toga, mimo svih demokratskih načela i standarda međunarodnoga prava, nastavio svoje političko djelovanje, dijelom usmjereno ne samo na nijekanje činjenica zbog kojih je osuđen – zločina nad Hrvatima u Srijemu, nego i na aktivno djelovanje u mjestu gdje su se zločini i događali", navode.

DSHV ponovno traži zabranu djelovanja Šešelja i njegove stranke jer se nečinjenje može tumačiti "kao ruganje nevinim žrtvama i nespremnost vlasti da se primijene neke od temeljnih preporuka EU-a". "Nadamo se kako nedjelovanje ne znači i odobravanje", ističu. H