Objavljeno 15. studenog, 2020.
Institucionalni pritisak radi ulaska u eurozonu pozitivno će djelovati na ukupna gospodarska kretanja
Približavanje Hrvatske članstvu u eurozoni, ali i mjere poduzete kako bi se ublažio utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarstvo među glavnim su razlozima koje je Agencija Moody's uzela u obzir kad je odlučila podići rejting Hrvatske za jedan stupanj, na 'Ba1', najvišu razinu u neinvesticijskoj kategoriji, a izmijenila je izglede iz pozitivnih u stabilne. Moody's ističe pojačane institucionalne kapacitete, politički okvir na ulasku u ključnu fazu pristupa eurozoni i smanjenu izloženost dugu u inozemnoj valuti kao razloge za dizanje statusa Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković tu je vijest dočekao riječima kako je Moody's u novoj ocjeni hrvatskoga kreditnog rejtinga jasno prepoznao dobru Vladinu politiku i njezine reakcije tijekom koronakrize te honorirao ulazak u Europski tečajni mehanizam II.
Pod kontrolom
Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe za naš list kako je Moody's ocijenio da su hrvatski izgledi stabilniji nego što su bili u prethodnom razdoblju.
"Njihova ocjena je pozitivna, što je dobar znak da Vlada drži pod kontrolom javne financije i da provodi određene reforme koje idu u smjeru otvaranja prostora za jačanje gospodarstva nakon koronakrize. I to je nešto što je pozitivno. Ulazak u eurozonu oni ocjenjuju dodatnim institucionalnim izazovom za Vladu, da se moraju provesti prilagodbe koje bi omogućile taj ulazak. To znači da će taj institucionalni pritisak biti sve snažniji sljedećih godina, ako se, naravno, želi ući u eurozonu, i da će to pozitivno djelovati na ukupna gospodarska kretanja. Tu se, naravno, govori o potrebi smanjivanja javnog duga koji bi morao pasti ispod 60 posto BDP-a, iako bi Hrvatska u eurozonu mogla ući i prije nego što se to dogodi. Moody's sve to skupa ocjenjuje pozitivnim, iako su rizici još uvijek visoki. Državni sektor ima još uvijek dosta neravnoteža, velikih problema u dva ili tri najveća potrošača proračunskog novca. To je zdravstveni sustav, mirovinski sustav i državna uprava. Tako da će država morati još svakako raditi na tome", ističe Novotny, koji kaže da sve ide u dobrom smjeru, ali presporo i da Vlada treba još dosta toga učiniti da bi kod Moody'sa dobila viši kreditni rejting - onaj investicijski.
"Idemo u dobrom pravcu, ali naš je auto još uvijek slab", slikovito to opisuje Novotny. Dodaje kako je rast rejtinga bio očekivan, jer kada maknemo na stranu problem s koronakrizom, koji ovaj put nije strukturalni nego ciklički, to znači da će se vrlo vjerojatno ekonomija oporaviti sljedeće godine. A vidjet ćemo koliko. Konvergencijski učinci prema EU-u su značajni, kaže Novotny, iako ih se ne vidi na prvi pogled. Primjerice, Hrvatska će dobiti cjepiva ovisno o svom broju stanovnika po odgovarajućim uvjetima jer je EU kao cjelina naručio od dobavljača određene količine cjepiva. Da nismo u EU-u, toga ne bi bilo, morali bismo se snalaziti kako znamo. A, naravno, kada kupujete veliku količinu cjepiva, dobijete povoljniju cijenu, pojašnjava ovaj analitičar.
"Europska komisija se prvi put zadužila na međunarodnom tržištu, izdala je svoje obveznice i to je bio veliki uspjeh. Tri ili čak četiri puta više bilo je interesa za te obveznice nego što su ih oni emitirali. To pokazuje vrlo veliku snagu EU-a, u kojemu je Hrvatska, na međunarodnom tržištu. To približavanje, osobito sada kada se ide prema europskoj monetarnoj uniji, zapravo je kod agencija vrlo važan aspekt ocjenjivanja. Agencije vjeruju da će institucionalni pritisak na Vladine financije biti takav da su rizici sve manji i manji, tj. da neće Vlada moći solirati, nego se morati ponašati disciplinirano, kao što se ponašala u protekle dvije godine. I ne bih rekao da je to politička volja, to je jednostavno institucionalni okvir, u koji se moramo smjestiti. I to je pozitivan aspekt ulaska u EU", pojašnjava Novotny.
Dobra zaposlenost
Vrlo bitno je podizanje rejtinga i zbog toga što će se država zaduživati po povoljnijim uvjetima. "Lakše će se doći do novca za oporavak, brže će se ekonomija oporaviti", zaključuje Novotny.
"Ovo je svakako dobra vijest za Hrvatsku i korak do investicijskog rejtinga kod sve tri najvažnije rejting agencije unatoč situaciji izazvanoj pandemijom", ocijenili su iz Hrvatske gospodarske komore te potkrijepili to tvrdnjom kako se Moody's pokazao kao agencija najmanje sklona promjenama ocjena.
Uoči podizanja rejtinga i druge su statistike pokazale da se Hrvatska uspjela othrvati najcrnjem scenariju koji su brojni predviđali kada je započela pandemija i gospodarstvo krenulo u zatvaranje. Tako je, primjerice, Hrvatska imala jedan od manjih padova zaposlenosti u Uniji u ovoj godini. Zaposlenost u Hrvatskoj u posljednjem kvartalu 2019. iznosila je 67,4 %, što je povijesno rekordna razina. U drugom kvartalu 2020., u vrijeme najstrožih mjera, zaposlenost je bila 66,8 %, što je pad od samo 0,6 posto i što Hrvatsku svrstava među zemlje na čiju je zaposlenost koronakriza imala najmanji utjecaj. Po tome su bolje samo Malta, Njemačka, Latvija, Poljska, Francuska i Nizozemska. U prosjeku je zaposlenost na razini EU-a u tom razdoblju smanjena za 1,1 posto.
Igor Bošnjak
EFIKASNOST MJERA JE POBOLJŠANA
Efikasnost hrvatskih mjera poboljšana je u proteklim godinama, ocjenjuje Moody’s, zaključivši da su Vlada i središnja banka osigurale predvidljiviji i stabilniji okvir za ekonomsku aktivnost u vrlo neizvjesnom okruženju. Mjere poduzete kako bi se ublažio utjecaj pandemije koronavirusa bile su pravodobne i efikasne, smatra agencija. Hrvatska će, prema procjeni Moody’sa, i dalje provoditi solidnu ekonomsku i financijsku politiku jer će ulazak u eurozonu zahtijevati održivu ekonomsku konvergenciju i spremnost na sudjelovanje u bankovnoj uniji. Ispunjavanje kriterija ekonomske konvergencije već je poodmaklo, kao što pokazuje izvješće Europske središnje banke (ECB) za 2020. godinu, primjećuje agencija. Hrvatska je u srpnju, usred poremećaja koje je prouzročio koronavirus, primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II uspješno zaključivši pripremnu fazu za ulazak u eurozonu zahvaljujući opsežnom programu reformi, ističu. Bliska suradnja HNB-a i ECB-a i uključivanje osam najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj pod nadzor ECB-a dodatno će poboljšati regulatorno okruženje i potaknuti usvajanje najboljih praksi, smatra Moody’s. Fiskalni kreditni profil RH poboljšan je unatoč negativnom utjecaju pandemije koronavirusa. Dug je veći nego u sličnim zemljama, ali njegova je cijena prihvatljiva, a rizik duga u inozemnoj valuti smanjen ulaskom u Tečajni mehanizam II. Moody’s je od ožujka 2016. držao naš kreditni rejting na Ba2, dva stupnja ispod investicijske kategorije, od kada je samo mijenjao izglede nabolje, sve do ovog rasta rejtinga. Standard&Poor’s (S&P) i Fitch, kreditni rejting RH drže na investicijskim razinama.
Andrej Plenković, premijer
STROGO NAS GLEDAJU, OVO ZNAČI DA SMO NA DOBROM PUTU
“Vrlo jasno prepoznata je politika Vlade u krizi kada je riječ o reakciji na COVID-19. Hrvatska Vlada poduzela je pravovremene korake na održanju razine potrebnih prihoda, i to izlaskom na domaća i strana financijska tržišta, uz kvalitetan dogovor s HNB-om, ulogu mirovinskih fondova i u suradnji s Europskom središnjom bankom. Upravo takvo osnaženo upravljanje dokazalo je da je Republika Hrvatska u stanju ne samo zadržati investicijski rejting kod dvije agencije kod kojih ga ima nego i načiniti iskorak kod Moody’sa, koji je najkonzervativnija agencija. Ovo je pozitivna vijest i sada smo nadomak još jedne stepenice koja bi nas svrstala u investicijski kreditni rejting kod sve tri agencije. Od posebne je važnosti Moody’sovo davanje značaja hrvatskom putu prema europodručju i ulasku u Tečajni mehanizam (ERM) II. Ovakve ocjene onih koji nas gledaju temeljito i strogo znače da smo na dobrom putu”, rekao je premijer.
Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a
DOBRODOŠLA VIJEST, ALI PREDSTOJI NAM JOŠ PUNO TOGA
“Vijest o podizanju kreditnog rejtinga RH svakako je dobrodošla u trenutcima velike gospodarske i financijske neizvjesnosti. To svakako puno govori i o načinu vođenja ekonomske politike, a pogotovo snalaženju nositelja politike u ovoj koronakrizi te o mogućnostima budućeg zaduživanja kako bi se sanirale obveze nastale kao posljedica ublažavanja posljedica pandemije COVID-19. Ne treba zaboraviti da je to dijelom i posljedica preuzetih obveza države u okviru pristupanja europodručju te da nam predstoji još puno toga do ostvarenja tog cilja. Stoga, bez obzira na pozitivan rejting agencije Moody’s, HUP i dalje poziva Vladu da ozbiljnije pristupi Akcijskom planu i odlučnije krene u veća rasterećenja gospodarstva kako bismo u dogledno vrijeme dosegnuli nama usporedive zemlje u okruženju. Provedeno je tek 11 od 65 aktivnosti Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva te tek 15 od 50 mjera Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja”, navodi Tomić.